Prikazani su postovi s oznakom software. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom software. Prikaži sve postove

Softver - AutoCAD 2011

Jope fejslifting. Nova, nikad prije viđena tamnosiva pozadina koja će odmoriti vaše umorne oči, mreža blijedih linija nalik na milimetarski papir i izmijenjena ikona koordinatnog sustava. Ikone? Iste k'o i lani. Razočaran sam.
Šalu na stranu, korisnicima AutoCAD-a vjerojatno je već dosta redovitih promjena u izgledu sučelja koje dolaze sa svakom novom verzijom. Iako nikako nismo protiv tamne crtaće podloge na kojoj se odlično vide sve boje i svi objekti u crtežu, pitamo se zašto smo zadnjih par godina morali prolaziti kroz razne promjene sučelja da bismo se ponovno vratili na ono što smo imali prije. Očito su jadikovanja i prigovaranja korisnika učinila svoje i Autodesk je vratio tamnu podlogu kao standardnu. Kako bi koordinatni sustav bio jasnije predočen, uobičajene X i Y osi sada se beskonačno protežu u svojim pozitivnim smjerovima, a druge promjene u sučelju uključuju i manje reorganizacijske poteze u vrpci te dodatak navigacijskih alata u 2D radnu okolinu.

Dodatno možemo spomenuti i da 3D radna okolina sada dolazi u dva okusa: za početnike i napredne korisnike. Jednostavnija okolina primjerenija je onima koji tek uče raditi u 3D-u jer će se lakše snaći u smanjenom skupu alata, no s druge strane, prelazak na napredni skup alata ponovno će tražiti privikavanje. Mogućnost minimiziranja vrpce dodatno je proširena na minimiziranje na po jednu tipku za svaki panel, što je svojevrsni kompromis između punog prikaza i prikaza samo naslova kartica ili panela te malo smanjuje potrebu za ekranskim prostorom. I tipke u panelima postale su pametnije pa će, mijenjajući svoju veličinu, zauzimati onoliko mjesta koliko im bude dostupno.


Lakše se diše


Crtanje i uređivanje olakšano je novim naredbama koje omogućuju izolaciju ili skrivanje pojedinih objekata bez obzira na sloj na kojem se nalaze, pa će od sada biti mnogo lakše raditi na detaljima složenih projekata. Trebate li odabrati mnoštvo sličnih objekata u crtežu, sada to možete učiniti tako da odaberete objekt sa željenim svojstvima, zatim odredite svojstva koja se moraju podudarati i kažete AutoCAD-u da odabere objekte koji zadovoljavaju postavljene uvjete! Ovo je fantastično koristan alat i unatoč činjenici da je do sada bilo moguće koristiti naredbu FILTER za ovakve, a i puno složenije situacije, pitamo se zašto se do sada nitko nije sjetio ovako jednostavne metode. Da bi ovaj akcijski komplet bio potpun, tu je i naredba za crtanje, odnosno stvaranje odabranih objekata, koja radi tako da odaberete neki objekt u crtežu, a AutoCAD će pokrenuti naredbu kojom je načinjen odabrani objekt, smjestiti ga na isti sloj i dodijeliti mu ista svojstva, a na vama je samo da crtate, crtate...

Nek' sve bude transparentno!

Nakon više godina žicanja, kukanja i plakanja po beta forumima i korisničkim grupama, Autodesk je ispunio želju mnogih korisnika i dodao svojstvo prozirnosti svim objektima i slojevima. Geolozi, arhitekti, geodeti, FM i svi oni koji imaju koristi od prozirnosti, sada su konačno došli na svoje. Nacrtajte objekte ili ispune i definirajte im prozirnost ili ih smjestite u sloj s unaprijed definiranom prozirnošću - i to je to. Kad smo već kod ispuna, interaktivnost i intuitivnost prva je stvar koju ćete primjetiti. Čitav postupak ispunjavanja zatvorenih površina značajno je izmijenjen - pokrenite naredbu HATCH i odmah birajte područje koje želite ispuniti, pri čemu imate prikaz ispune u stvarnom vremenu. Istovremeno se možete poigrati sa svim svojstvima ispune: uzorkom, gustoćom, rotacijom, bojom i prozirnošću, pa više nema poznatog iterativnog postupka: napikavanja parametara pa provjera izgleda, pa natrag u dijalog, pa opet i opet... i to nije sve! Ne, nažalost, nema seta noževa, ali dodano je svojstvo boje pozadine ispune, pa dvostruke ispune više nisu potrebne.

Naravno, za one koji se ne daju krstiti tu je još uvijek i stara varijanta naredbe. Dodatno, sada je moguće odrediti hoće li se uzorak ispune pri zrcaljenju također zrcaliti, što do sada nije bio slučaj. Za sve nas koji smo se mnogo puta sreli s neposlušnim ispunama koje vole isplivati ispred ostalih objekata tu je naredba koja šalje sve ispune iza ostalih objekata, a kako se slični problemi javljaju i s tekstom i dimenzijama, dodane su naredbe koje podižu sav tekst i dimenzije ispred ostale geometrije u crtežu.

Izvor: Bug.hr

Pirati u RH prouzročili štetu od 349 milijuna kuna!



Treću godinu zaredom stopa softverskog piratstva u RH je 54%, što znači da zaostajemo u ovom pogledu, rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik Business Software Alliancea (BSA) dodajući da zemlje u okruženju ostvaruju smanjenje piratstva.

Tijekom prošle godine stopa softverskog piratstva iznosila je 54 posto, zbog čega je prouzročena šteta od 349 milijuna kuna, rezultat je godišnje studije o stopama softverskog piratstva Business Software Alliance (BSA) i IDC-a, koje je u utorak prezentirano na konferenciji na medije, piše Banka magazine.

Stopa softverskog piratstva od 54 posto označava stagnaciju koja se već treću godinu proteže na Hrvatsku i niža je od prosjeka u regiji (prosjek regije je 64%), no pada piratstva nema i to je negativno, rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA. "Usporedno sa susjednim zemljama EU, trogodišnja stagnacija može se promatrati samo kao negativan trend, s obzirom da su Češka, Mađarska i Slovenija ostvarile pomake u smanjenju stope piratstva čak i u krizi."

Od ukupno 24 zemlje Srednje i Istočne Europe (CEE) u kojima je provedeno istraživanje, Hrvatska i dalje zauzima šesto mjesto, ali ga dijeli s Litvom i Poljskom. Češka ima najnižu stopu piratstva, ispod 40 posto.

Usprkos krizi, softversko piratstvo je u padu u polovici zemalja, dobar dio ih stagnira, dok su Kina, Indija i Brazil zbog svog gospodarskog rasta povećale svoje udjele u svjetskom tržištu softvera i generirale gubitke, što je rezultiralo porastom svjetske stope piratstva - s 41 posto u 2008. godini, na 43 posto u 2009. godini.

Gubitak od softverskog piratstva na svjetskoj razini prošle je godine iznosio 54,4 milijardi dolara. Procjene su da se na svakih 100 dolara vrijednosti legalnog softvera, dodatnih 75 dolara piratizira.

Najniže stope piratstva imaju SAD, Japan i Luksemburg (oko 20 posto).

Izvor: Net.hr