Arduino pločica je stigla na stol i sada je potrebno odraditi prvo njene spajanje na računalo. Prije spajanja na računalo instalirali smo iz ranijih članaka program za programiranje Arduino 1.0.5-r2.
Slika 1. Arduino Uno pločica prije spajanja
Prikazani su postovi s oznakom automatizacija. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom automatizacija. Prikaži sve postove
Prvo spajanje s Arduino Uno pločicom
Konačno je došao na red dokumentirati prvo spajanje nove Arduino Uno pločice sa računalom. Ovdje na stranici ćemo pratiti rad sa tom pločicom od osnovnih primjera kroz koju ću i sam učiti osnove sintakse i rada ove pločice. No idemo redom.
Arduino pločica je stigla na stol i sada je potrebno odraditi prvo njene spajanje na računalo. Prije spajanja na računalo instalirali smo iz ranijih članaka program za programiranje Arduino 1.0.5-r2.
Arduino pločica je stigla na stol i sada je potrebno odraditi prvo njene spajanje na računalo. Prije spajanja na računalo instalirali smo iz ranijih članaka program za programiranje Arduino 1.0.5-r2.
Frekvencijski pretvarači
Trebate li samo putem potenciometra ili tipkala regulirati brzinu motora? Želite li regulirati tlak, protok, razinu tekućine, temperaturu, sinkronizirati Vaše transportere, zamijeniti i modernizirati stare elektromotorne pogone? Želite li samo ograničiti poteznu struju i omogućiti mekani zalet Vašeg motora, bez mehaničkih naprezanja? Sve to mogu frekvencijski pretvarači, ili kako ih još volite zvati – frekventni pretvarači, frekventni regulatori, inverteri...
Automatika sama za sebe ne znači puno. Ona se mora primjeniti na određene industrijske procese. Unprijedite i modernizirajte svoje pogone.
Teretni robot postaje sastavni dio kopnene vojske
Američka vojska planira u sljedeće tri godine ispitati mogućnost slanja četveronožnog robota nazvanog Legged Squad Support System (LS3) na bojište kao ispomoć vojnicima. Njegova uloga je nošenje vojne opreme i zaliha po teško pristupačnim terenima. Ako sva testiranja prođu prema planu, LS3 bi mogao postati stalna pratnja američkom pješaštvu.
Robota proizvodi tvrtka Boston Dynamics koju je osnovao Marc Raibert. On je 1980. napravio prvi prototip robota koji se kretao skačući na jednoj nozi. Projekt LS3 vjerno pokazuje koliki je napredak od tada postignut. Američka agencija za napredna vojna istraživanja (eng. U.S Defense Advanced Research Project Agency), ured za taktičku tehnologiju (eng. Tactical Technology Office) i korpus američkog pješaštva (Marine Corps), uložili su 32 milijuna dolara kako bi za tri godine dobili prototip.
To je prvi korak u ispunjavanju vojne potrebe za autonomnim robotom koji može nositi 181 kilogram opreme te prijeći minimalno 32 kilometra između punjenja. Roboti u vojsci nisu novost. Bespilotne letjelice za izviđačke i borbene zadaće već se neko vrijeme nalaze u uporabi. DARPA je u posljednjih par godina već raspisivala natječaje za razvoj autonomnog, kopnenog transportera. Najveći problem u razvoju robota za pješaštvo bila je potreba za potpunom automatizacijom. Zbog teškog terena kojim prolaze, tradicionalni roboti s gusjenicama i kotačima nisu dolazili u obzir.
Marc Raibert je 1980. pokrenuo laboratorij robotike na Carnegie Mellon University u Pittsburgu, nazvan Leg Laboratory. Nakon što je 1986. postao profesor elektrotehnike i računarstva, preselio je svoj laboratorij u Massachusetts Institute of Technology.
„Dok sam radio na sveučilištu, napravili smo puno dobrih stvari, ali imao sam dojam da je naš rad sam sebi svrha. Želio sam napraviti nešto što ima primjenu u stvarnome životu“. Boston Dynamics kojeg je Raibert pokrenuo 1992. godine, dobio je veliki priliku 2003. kada je DARPA odlučila financirati razvoj robota BigDog. Riječ o 75 kilograma teškome robotu preteči LS3-a. BigDog nije koristio ni kamere ni laserske senzore kako bi odredio svoju lokaciju. Prvo bi zakoračio, a zatim se prilagođavao terenu. Svoj položaj je uspoređivao s planiranim, te bi ga zatim po potrebi korigirao.
U razvoju BigDoga bilo je velikih problema. „U prvoj godini projekt je zapinjao“- kaže Raibert. Natjerati noge da se kreću sinkrono, predstavljalo je veliki problem. Svaka noga se sastoji od četiri zgloba a poseban su problem predstavljale skliske površine poput leda. S vremenom je robot postajao sve pouzdaniji. Snaga i izdržljivost povećane su dok je software za ravnotežu i upravljanje uznapredovao do te mjere da se robot mogao snalaziti u stvarnome svijetu.
„Prije tri godine projekt BigDog je došao do točke kada smo konačno ugledali svjetlo na kraju tunela“. Uspješna demonstracija uvjerila je DARPA-u da je izgradnja robota sa nogama moguća. Prednost našeg robota je u mogućnosti savladavanja pješčanih, kamenih, blatnih i snježnih terena. Riječ je o uvjetima u kojima bi tradicionalni roboti sa gusjenicama ili kotačima sigurno zapeli.
Kompanija je svoju tehnologiju testirala u bazi američkih marinaca u Quantico, Virginia. Demonstracija je pokazala kako BigDog uspješno savladava strme terene te kako može nositi teret 1,5 puta teži od vlastite težine po ravnom terenima. Testovi su dokazali i autonomno funkcioniranje robota, koji koristi vlastito računalo kako bi slijedilo vođu koji nosi specijalnu vrstu prsluka. Robot može putovati i samostalno do određenog mjesta uz pomoć GPS-a. BigDog može prijeći 19 kilometara bez nadopune goriva.
Izvor: http://www.znanost.com/
Robota proizvodi tvrtka Boston Dynamics koju je osnovao Marc Raibert. On je 1980. napravio prvi prototip robota koji se kretao skačući na jednoj nozi. Projekt LS3 vjerno pokazuje koliki je napredak od tada postignut. Američka agencija za napredna vojna istraživanja (eng. U.S Defense Advanced Research Project Agency), ured za taktičku tehnologiju (eng. Tactical Technology Office) i korpus američkog pješaštva (Marine Corps), uložili su 32 milijuna dolara kako bi za tri godine dobili prototip.
To je prvi korak u ispunjavanju vojne potrebe za autonomnim robotom koji može nositi 181 kilogram opreme te prijeći minimalno 32 kilometra između punjenja. Roboti u vojsci nisu novost. Bespilotne letjelice za izviđačke i borbene zadaće već se neko vrijeme nalaze u uporabi. DARPA je u posljednjih par godina već raspisivala natječaje za razvoj autonomnog, kopnenog transportera. Najveći problem u razvoju robota za pješaštvo bila je potreba za potpunom automatizacijom. Zbog teškog terena kojim prolaze, tradicionalni roboti s gusjenicama i kotačima nisu dolazili u obzir.
Marc Raibert je 1980. pokrenuo laboratorij robotike na Carnegie Mellon University u Pittsburgu, nazvan Leg Laboratory. Nakon što je 1986. postao profesor elektrotehnike i računarstva, preselio je svoj laboratorij u Massachusetts Institute of Technology.
„Dok sam radio na sveučilištu, napravili smo puno dobrih stvari, ali imao sam dojam da je naš rad sam sebi svrha. Želio sam napraviti nešto što ima primjenu u stvarnome životu“. Boston Dynamics kojeg je Raibert pokrenuo 1992. godine, dobio je veliki priliku 2003. kada je DARPA odlučila financirati razvoj robota BigDog. Riječ o 75 kilograma teškome robotu preteči LS3-a. BigDog nije koristio ni kamere ni laserske senzore kako bi odredio svoju lokaciju. Prvo bi zakoračio, a zatim se prilagođavao terenu. Svoj položaj je uspoređivao s planiranim, te bi ga zatim po potrebi korigirao.
U razvoju BigDoga bilo je velikih problema. „U prvoj godini projekt je zapinjao“- kaže Raibert. Natjerati noge da se kreću sinkrono, predstavljalo je veliki problem. Svaka noga se sastoji od četiri zgloba a poseban su problem predstavljale skliske površine poput leda. S vremenom je robot postajao sve pouzdaniji. Snaga i izdržljivost povećane su dok je software za ravnotežu i upravljanje uznapredovao do te mjere da se robot mogao snalaziti u stvarnome svijetu.
„Prije tri godine projekt BigDog je došao do točke kada smo konačno ugledali svjetlo na kraju tunela“. Uspješna demonstracija uvjerila je DARPA-u da je izgradnja robota sa nogama moguća. Prednost našeg robota je u mogućnosti savladavanja pješčanih, kamenih, blatnih i snježnih terena. Riječ je o uvjetima u kojima bi tradicionalni roboti sa gusjenicama ili kotačima sigurno zapeli.
Kompanija je svoju tehnologiju testirala u bazi američkih marinaca u Quantico, Virginia. Demonstracija je pokazala kako BigDog uspješno savladava strme terene te kako može nositi teret 1,5 puta teži od vlastite težine po ravnom terenima. Testovi su dokazali i autonomno funkcioniranje robota, koji koristi vlastito računalo kako bi slijedilo vođu koji nosi specijalnu vrstu prsluka. Robot može putovati i samostalno do određenog mjesta uz pomoć GPS-a. BigDog može prijeći 19 kilometara bez nadopune goriva.
Izvor: http://www.znanost.com/
Retain varijable u IEC 61131-3
IEC 61131-3 je pokušaj stvaranja jedinstvenog i standarniziranog naćina pisanja programa na PLC uređajima. Mnogi veliki proizvođači PLC opreme su prihvatili ovaj standard te dodali na njega neka od svojih rješenja i funkcije. Standard ima jako puno ljudi i organizacija koji ga podržavaju i rade na njegovu razvoju, ali veliki dobavljači PLC opreme i dalje paralelno pokušavaju svoj programski jezik promovirati.Ovaj standard koriste Lenze PLCovi integrirani u frekventne pretvarače namjenjene servo pogonima. Lenze je inaće Njemački proizvođač opreme koji je jedan od lidera u proizvodnji frekventnih pretvarača namjenjenog upravljanju servo motora (servo frekventni pretvarači).
IEC 61131-3 koristi 4 tipa operanda:
• Konstante
• Varijable
• Adrese
• Pozivi funkcija
Varijable su operadni koji sam najčešće koristio i koji se zapravo najčešće i koriste kod programiranja PLCova.
Tema ovog članka su Retain varijable sa kojima sam imao problema nakon izmjene programa za razvoj PLC programa sa Lenze PLCom (Drive Developer Studio), odnosno nakon izmjene unutar PLCa. Retain varijable su varijable kojima vrijednost ostane zapamčena ako iznenada PLC ostane bez napajanja. Tako da je moguće nakon ponovnog paljenja stroja imati neke vrijednosti stanja memorirane.
Kod starijih verzija ServoPLCa (frekventnog pretvarača koji u sebi ima PLC regulaciju i upravljanje servo pogona) bilo je moguće direktno definirati Retain varijablu u prostoru za deklariranje varijabli. Nakon verzije pretvarača 7.0 to više nije bilo moguće tako jednostavno nego je bilo potrebno napraviti sljedeće korake u Drive Developer Studiu:
1. Varijable čije vrijednosti želimo imati nakon nestanka napajanja na PLCu definiramo kao globalne varijable
2. Pridjelimo tim varijablama Code u Instance parameter manageru kako bi mogli varijablima pristupiti uz pomoć nekog upravljačkog sučelja (HMI panela
3. Nakon toga definiramo među globalne varijable koje će nam poslužiti samo za spremanje, odnosno ponovno vračanje vrijednosti nakon aktivacije PLCa
4. U programu (ST naèin programiranja) koji nam odraðuje proraèune kopiramo vrijednosti koje želimo zapamtiti u meðuvarijable
Dsr1_INIT:=Dsr1;
Dsr2_INIT:=Dsr2;
Dsr2_INIT:=Dsr2;
Ovdje su nam: Dsr1 i Dsr2 globane varijable povezane na code u Instance parametre menageru Dsr1_INIT i Dsr2_INIT globalne meðuvarijable koje nam služe za spremanje vrijednosti koje želimo memorirati.
5. U programu PLC_ColdStart(PRG) vratiti spremljene vrijednosti na varijable koje su povezane sa Codeovima kako bih ih mogli prikazati na upravljačkom panelu (HMI panelu) naredbama:
LD Dsr1_INIT
ST Dsr1
LD Dsr2_INIT
ST Dsr2
ST Dsr1
LD Dsr2_INIT
ST Dsr2
PLC_ColdStart je program koj dolazi u gotovo svima predlošcima (templateovima) a služi za inicijalizaciju početnih globalnih i sistemskih varijabli nakon ponovnog paljenja PLC.
Tek nakon ovakvog načina korištenja Retain varijabli moguće je na panelu (HMI) imati neke vrijednosti koje želimo zapamtiti (Dsr1 i Dsr2) nakon ponovnog paljenja stroja. Ova funkcija je važna za strojeve koji moraju zapamiti pozicije motora odnosno osi nakon što se stroj upali.
To nije tolko važno kod CNC glodalica jer one mogu otiči na nultu poziciju i nakon toga znamo gdje je os u odnosu na tu nultu poziciju, ali kod strojeva za izradu opruge nije moguće pomicati osi. Stroj za izradu opruga često nakon paljenja ima mehanički postavljene pipke i alate koji se pokreću servo motorima tako da nije moguče pomicanje osi jer bi se žica pomakla i skinula sa pipka i Retain Varijable su tu jedino riješenje.
Kućna automatizacija
Tehnologije vezane uz električnu energiju u području zgradarstva osvarile su velik napredak. Stan, kuća ili ured trebali bi biti prilagođeni Vašim potrebama i različitim situacijama i raspoloženjima, te udovoljavati zahtjevima za sigurnost, udobnost i ekonomičnost. Kućnu automatizaciju možemo opisati kao tehniku upravljanja tehnologijom u domu koja služi poboljšanju kvalitete života.Automatizacija u kući je prestala biti luksuz i postala je pametan alat za upravljanje električnom instalacijom u svrhu poboljšanja kvalitete života. Pomoću kućne automatizacije možemo kontolirati sve funkcije u svom domu: rasvijetu, grijanje, kućanske aparate, rolete, ozvučenje, alarme, ulaze i sve električne uređaje koji nam olakšavaju život.
Kućnom automatizacijom povećati ćemo sigurnost i udobnost, a uz pametno korištenje možemo smanjti potrošnju energije.
Cijelim sustavom kućne automatizacije upravlja procesorska jedinica. Potrošaći se putem odgovarajućih modula povezuju na procesorsku jedinicu. Na taj naćin je omogućena kontrola svih električnih uređaja spojenih preko odgovarajućih modula u kućanstvu (rasvjetom, električnim aparatima, hi-fi opremom, elektrobravama itd.).
Moduli, prekidači i osjetnici povezuju se s procesorkom jedinicom na više naćina. Jedan od naćina povezivanja je niskonaponskim (12V) sabirničkim (BUS) kabelom (DOMINTELL kućna automatizacija). Povezivanje je moguće u bilo kojoj točki mreže te se tako ostvaruje programsko povezivanje bilo koje ulazno-izlazne jedinice. S bilo kojeg mjesta možete kontrolirati sve željene funkcije u kući, čak i putem GSM-a ili fiksne telefonske linije.
Sigurnost
Kućna automatizacija nas može uz pomoć dobro postavljenih osjetnika na vrijeme upozoriti na istjecanje vode, požar ili prisutnost plina te nas na vrijeme alarmirati i zatvoriti vodu ili plin preko elektromagnetskih ventila i sključiti glavnu sklopku za struju. U slučaju da odlazimo od kuće i nismo sigurni dali smo isključili sva trošila možemo jednotsvano to napraviti na jednu tipku ili slanjem SMS poruke.
Sustav kućne automatizacije može analizirati životne navike ukućana (ukljućivanje, iskljućivanje uređaja, paljenje i gašenje svijetla, podizanje i spuštanje roleta) te ih oponašati kada niste kod kuće. To može zbnunti potencijalne provalnike te tako spriječiti nepoželjni ulaza osoba na tuđi posjed. U slučaju i da se provale dogodi sustav može detektirati nedozvoljena kretanja u kući i pokrenuti isprogramirani scenarij u slučaju provale koji može biti npr. uključivanje alarma, uključivanje sve rasvijete, podizanje roleta i slanje SMS poruke na zadani broj telefona.
Udobnost
Mnogo je primjera kako vaše ideje mogu biti pretoćene u ponašanje sustava kućne automatizacije. Na mnogo naćina možete prilagoditi rasvjetu, temperaturu, ozvučenje i različite efekte u kući i oko nje ovisno o raspoloženju. Tako sebi stvarate udobnu okolinu i možete iznenadili sebi drage osobe. Pritiskom na tipku daljinskog upravljača ili zaslona osjetljivog na dodir (touch screen) stvoriti ćete željeni ugođaj za svaku prigodu. Stvaranje scenarija za razne prilike stvar je samo mašte i ideje.
Možete pozvati prijatelje i uz jedan potez stvoriti pravi ugođaj npr. svaku lampu u sobi podesiti na odgovarajući intezitet svijetlosti i pustiti prigodnu navijačku pjesmu. Rasvijeta se može isprogramirati tako da se postepeno uključuje kako bi Vas ujutro uz određenu glazbu nježno probudila ili navečer uspavala.
Udobnost je posebno važna za invalide. Uz pomoć kućne automatizacije invalidi imaju podpuni i jednostavan nadzor nad kućom.
Ušteda energije
U veoma bliskoj budućnosti energija će biti veoma skupa i potrebe za njom će biti sve veće. Svaki oblik uštede će biti dobro došao. Uz pomoć kućne automatike možemo znatno utjecati na potrošnju energije na različite naćine. Automatsko podešavanje razine osvjetljenja, optimalno podešavanje grijanja, uključivanje aparata u jeftinoj tarifi struje, upravljanje uređajima sa udaljene lokacije i mogućnost promjene prije podešenih parametara najčešći su naćina smanjenja potrošnje energije. U svakoj prostoriji rasvijeta i grijanje se mogu prilagodjavati prema potrebama te tako imamo grijanje i rasvijetu u pravo vrijeme i na odgovarajućoj temperaturi.
PLC sa tekstualnim panelom
Uskoro ćemo opisati par projekata uz pomoć PLC sa tekstualnim panelom. Radi se o standardnom PLCu sa punom funkcionalnošću osnovnih PLC operacija, velikim brojem ulaza/izlaza i HMI sučeljem za unos procesnih vrijednosti. Kompaktan i ekonomičan ovaj PLC stvoren je specijalno za automatizaciju malih strojeva i srednje zahtjevnih aplikacija. Programira se u Laderu (24k Lader code-a) i nudi veoma jednostavno programiranje HMI panela u istom razvojnom programu.
Osim većeg broja ulaza i izlaza (analognih i digitalnih) moguće je sa pojednim jačim modelima i uz dodatne module komunicirati preko GSM sa ranije definiranim SMSovima i preko MODBUSa.
Ovaj uređaj koji u sebi ima integrirane funkcije PLC-a i HMI-a nam omogučaja jednostavno i brzo riješavanje manje zahtjevnih procesa automatizacije. Montažom ovakvog uređaja na šinu ili vrata ormara štedimo na prostoru i smanjujemo ožičenje. Najveća prednost ovog uređaja je što je jednostavna i brza izrada programa na operacijsom paneli koji se nalazi na samom PLC-u, čime riješavamo jednostavmo najčešći problem automatizacije a to je komunikacija operacijskog panela (najčešće HMI) i PLC-a.
Model koji koristimo nalazi se na slici:
Radi se o modelu sa sljedećim karakteristikama:
* 16 digitalnih ulaza + 2 koja mogu imati funkciju brzog brojanja ili normalnih digitalnig ulaza
* 2 analogna ulaza koji mogu biti i digitalni
* 2 analogna ulaza (isključivo analogni ulazi)
* 20 tranzistorskih izlaza
* dvoredni HMI operacijski panel sa mogučnosti upisa 16 znakova u 2 linije
* napajanje 24 V DC
Rad sa programom i razvoj aplikacije je veoma jednostavan i logičan. Veoma je pohvalno što sam bez ikakvog problema uspio spojiti PLC sa razvojnim programom na PC-u. Razvojni program je veoma jednostavan jedina mu je zamjerka malo lošije opcije i nelogičan rad sa Timerima i Counterima pogotovo ako ste navikli raditi programiranje PLC-ova IEC 61131-3 standardom.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)