Prikazani su postovi s oznakom solarna ćelija. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom solarna ćelija. Prikaži sve postove

Solarni fotonaponski sustavi

Iskoristite besplatnu energiju sunca pomoću fotonaponskih ćelija s kojim možete sunčanu energiju pretvoriti u električnu energiju istosmjernog napona. Proizvedenu el.energiju istosmjernog napona preko regulatora možete akumulirati u solarne baterije (akumulatore) ili preko invertera izravno koristiti na izmjenične 230V/50Hz potrošače ili višak energije prodavati distributeru el.energije ali tada Vam treba poseban (On grid) inverter.

Subvencionirana otkupna tarifa za proizvodnju struje solarnim sustavima (tabela 1.1) sukladno zakonskoj regulativi N.N.33/07 i 67/07)


U ovom slučaju Vam nisu potrebne solarne baterije niti regulatori. Nedostatak el.energije možete preuzeti od HEP-a po normalnoj tarifi.
Dodatne informacije za postupak stjecanja statusa povlaštenog proizvođača el.energije pogledajte na web stranicama
www.hera.hr - rješenje o stjecanju statusa
www.mingorp.hr - energetsko odobrenje
www.hrote.hr - ugovor o otkupu el.energije

Ukoliko korisnik nije priključen na el.mrežu tada vam je potrebno akumuliranje energije preko regulatora u solarne baterije. Istosmjerna trošila 12V možete direktno spojiti na solarnu bateriju.
Ako želite koristiti standardna kućna trošila (230V/50Hz) sl.1 neophodan je inverter koji će praviti taj napon od solarnih baterija.


sl.1 Shema neovisnog solarnog fotonaponskog sustava

Dolje navedenom formulom jednostavno možete i sami izračunati prosjek godišnje proizvodnje el.energije fotonaponskim sustavima

Formula: Izračun godišnjeg dobitka energije iz fotonaponskih sustava
=
Ukupna maksimalna snaga panela (Wp)
x
Srednji godišnji sunčani sati (vidi tabelu 1.2)
x
0,75 (srednji gubici sustava)
x
365 dana

tabela 1.2
Prosjek mjerenih podataka uzetih u zadnjih 10.god.

Primjer:
Fotonaponski moduli ukupne snage 1 kWp po dnevnom prosjeku 4h sunčanih sati sa faktorom gubitka 0,75 u godini dana možete proizvesti 1095 kW/h

Papirologija za fotonaponski sustav

Bez obzira što je zadan zakonodavni okvir nizom dokumenata koji bi morali regulirati upotrebu solarnih postrojenja i ostalih uređaja za primjenu energije iz obnovljivih izvora još uvijek imamo izrazito nesređenu primjenu u praksi i ostvarivanje zacrtanog plana.

Pokazalo se kako ti dokumenti ne znače ništa ako nema obveze i odgovornosti svih institucija zaduženih za provedbu navedenih pravilnika i uredbi, ma kako bili nesavršeni.

Zakonodavni okvir koji regulira upotrebu solarnih postrojenja definiran je dokumentima:
- Tarifni susutav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, br. 33/07)
- Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, br. 33/07)
- Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (Narodne novine, br. 33/07)
- Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (Narodne novine, br. 67/07)

Za priključenje malih fotonaponskih sustava (do 30 kW) na postojeću elektroenergetsku mrežu potrebno je prikupiti i predati cjeli niz dokumenata različitim institucijama. Pri tome moramo voditi računa da ne prekoračimo i određene rokove i periode između različitih faza prikupljanja i predaje dokumenata.



Evo popisa prema jednom primjeru solarnog krova od 7,14kW (solarni krov Španski Zagreb):

1. Rješenje o upisu u Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogerenracije te povlaštenih proizvođača (registar OIEKPP). Za taj prvi korak nadležno je Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva, a za riješenje je potrebno dostaviti sljedeče:
-> izvadak iz katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj se namjerava izgraditi postrojenje
-> izvadak iz sudskog registra, odnosno, za fizičku osobu, izvadak iz obrtnog registra u RH ili potvrdu o prebivalištu u RH
-> potvrdu porezne uprave o plaćanju svih dospjelih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i druga javna davanja
-> ovjerenu izjavu o nekažnjavanju pravne/fizičke osobe u svezi sa sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji, korupciji, prijavari ili pranju novca
-> analizu opravdanosti izgradnje postrojenja i priključka na EE mrežu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja
-> lokacijsku dozvolu, kad je za to propisana obveza

2. Elektroenergetska suglasnost, Ugovor o korištenju mreže i Ugovor o opskrbi električnom energijom dokumenti su za koje je nadležan Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS). Da bi dobili tu dokumentaciju njima morate predate sljedeće:
-> rješenje MINGORP o upisu u OIEKPP registar
-> prethodnu elektroenergetsku suglasnost HEP ODS
-> opis projekta (tehničke karakteristike ćelija i izmjenjivača dc/ac)
-> deklaraciju o suglasnosti izmjenjivača
-> certifikat proizvođača izmjenjivača
-> radni nalog i tehničke karakteristike ugrađenog brojila električne energije
-> elektroprojekt fotonaponskog sustava s tehničkom dokumentacijom

3. Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije je dokument koji izdaje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Za ovo rješenje potrebno je dostaviti sljedeće priloge:
-> dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje električne energije, kad je to obavezno prema propisima (Zakon o energiji, čl. 16. stavak3., preko 1 MW)
-> pravomoćnu uporabnu dozvolu, kada je to propisano
-> ugovor o korištenju mreže
-> tehnički opis izgrađenog postrojenja s opisom tehnološkog procesa i uvjetima korištenja postrojenja
-> elaborat o ugrađenim mjernim uređajima sa shemom mjernih mjesta i načinom provedbe mjerenja te potvrdom o isparvosti uređaja
-> mjesečne i godišnje planove proizvodnje električne energije za prosječne meteorološke uvjete, očekivana mjesečna odstupanja proizvodnje električne energije...
-> ješenje o uvjetima gradnje, odnosno o izvedenom stanju fotonaposnkog sustava na krovu.

3.1 Za rješenje o uvjetima gradnje, odnosno izvedenom stanju fotonaponskog sustava nadležan je općinski odjel graditeljstva. A općini gdje namjeravamo postaviti fotonaponski sustav trebaju sljedeći prilozi:
-> izvod iz katastarskog plana
-> izgled građevine i krova sa solarnim kolektorima
-> pravomoćna građevinska dozvola
-> glavni projekt (statički proračun)
-> statička provjera nosivosti krovne konstrukcije
-> potvrda stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo da se ugradnjom solarnih ćelija na krovu ne mijenja mehanička otpornost i stabilnost građevine
-> elektroprojekt fotonaponskog sustava
-> elektroenergetska suglasnost HEP-ODS
-> rješenje MINGORP o upisu u OIEKPP registar

4. Ugovor o otkupu električne energije se potpisuje na 12 godina i za taj dokument je nadležan Hrvatski operator tržišta – HROTE, a njima morate dostaviti sljedeće papire:
-> rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (izdaje HERA)
-> elektroenergetska suglasnost (izdaje HEP-ODS)
-> ugovor o korištenju mreže (izdaje HEP-ODS)
-> prosječne mjesečne i godišnje planove proizvodnje električne energije uz prosječne metereološke uvjete, te očekivana mjesečna odstupanja proizvodnje električne energije.

Izvor: Časopisi Solarna energija i Majstor

Solarna fotonaponska energija - solarne ćelije

Količina sunčave energije koja doseže površinu planeta je tolika da je u jednoj godini dva puta veća od svih Zemljinih neobnovoljivih izvora (ugljena, nafte, plina, urana). Najčešće dostupni obnovoljivi izvori energije na zemlji su: sunčevo zračenje, energija vjetra, energija valova i biomasa.

Solarna energija (energija sunčeva zračenja) se pretvara u električnu energiju pomoću fotonaponskih sustava (fotonaponska energija). U fizici ovakva pretvorba energije poznata je pod nazivom fotoelektrični efekt kojega je otkrio Heinrich Rudolf Hertz, a objasnio Albert Einstein za što je i dobio Nobelovu nagradu.

Fotonaponski sustavi u kojima se odvija fotonaponska pretvorba najčešće se nazivaju fotonaponske solarne ćelije ili samo solarne ćelije. Prva moderna fotonaponska solarna ćelija napravljena je 1956. godine u Belovom laboratoriju. Prve takve ćelije bile su razvijene za svermirske programe.

Za sada, proizvodnja električne energije iz fotonaponskih solarnih ćelija nije ekonomična u usporedbi sa drugim izvorima, ako se u obzir ne uzme poticaj. Jedan kilovat inastalirane snage za fotonaponske ćelije iznosi preko nekoliko tisuća USD (4 500-13 500 USD), dok je za elektranu na plin ta cijena oko 400 USD. Fotonaponske solarne ćelije se ubrajaju u povlaštene izvore električme energije i takva energija se otkupljuje po cjeni znatno višoj nego što je prosječna cijena električne energije u Hrvatskoj.


Korisnost fotonaponske (FN) solarne ćelije definira se kao omjer električne snage koju daje FN solarna ćelija i snage sunčevog zračenja. Matematički se to može formulirati relacijom:

gdje je:
Pel - Izlazna električna snaga
Psol - Snaga zračenja (najčešće Sunčevog)
U - Efektivna vrijednost izlaznog napona
I - Efektivna vrijednost izlazne struje
E - Specifična snaga zračenja (npr. u W/m2)
A - Površina

Korisnost FN solarnih ćelija kreće se od svega nekoliko postotaka do četrdesetak posto. Ostala energija koja se ne pretvori u električnu uglavnom se pretvara u toplinsku i na taj način grije ćeliju. Općenito porast teperature solarne ćelije utječe na smanjene korisnosti FN ćelije.



Vrste solarnih ćelija

Solarne ćelije se izvode kao silicijske ćelije (Si), galij arsenidne (GaAs), kadmij telurijeve (CdTe) i bakar-inidum-diselenidne (CuInSe2). Najčešće upotrebljivane silicijske ćelije izvode se u više morfoloških oblika: monokristalne, polikristalne i amorfne.

Monokristalne Si ćelije imaju relativno visoki stupanj iskoristivosti. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000W/m2 sunčevog zračenja u 140W/m2 električne energije (iskoristivost 14%)

Polikristalne Si ćelije imaju nešto manju iskoristivost od monokristalnih, ali im je zato proizvodnja ekonomski efikasnija. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000W/m2 sunčeva zračenja u 130W/m2 električne energije (iskoristivost 13%).

Amorfne Si ćelije imaju niske troškove proizvodnje, ali daleko manju iskoristivost. Koriste se u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi, đepna računala) ili kao element fasade. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000W/m2 sunčevog zračenja u 50W/m2 električne energije (iskoristivost 5%).

Galij arsenidne (GaAs) ćelije su relativno neosjetljive na toplinu i zračenja u usporedbi sa Si ćelijama. Zbog visoke cijene koriste se u svemirskim programima i u sustavima s koncentriranim zračenjem gdje se štedi na ćelijama. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000W/m2 sunčevog zračenja u 300W/m2 električne energije (iskoristivost 30%).

Kadmij telurijeve (CdTe) ćelije su pogodne za upotrebu u tankim PV modula zbog fizikalnih svojstava i jeftine tehnologije izrade. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000W/m2 sunčevog zračenja u 160W/m2 električne energije (iskoristivost 16%)