Stižu elektronički čitači u boji

E Ink Holdings je objavio da je počeo komercijalno nuditi E Ink zaslone u boji. Najavljen je i prvi elektronički čitač koji će koristiti E Ink zaslon
E Ink Holdings bi sa svojim zaslonom u boji mogao započeti drugu revoluciju u industriji elektroničkih čitača.

Prvu je napravio Amazon popularizirajući čitače bazirane na elektroničkoj tinti sa svojim proizvodom Kindle. Aktualni elektronički čitači koriste zaslone s crno-bijelim prikazom, no zbog korištenja ambijentalnog svjetla ne umaraju oko pa su pogodni za dugotrajno čitanje knjiga.

Na tržište dolaze dugovječnije LE diode

Licenca za tehnologiju razvijenoj u labaratoriju Oak Ridge National Laboratory (ORNL) američkoga Ministarstva energetike, a koja se odnosi na produljenje trajnosti svjetlećih dioda dodijeljena je američkoj tvrtki LED North America.

Tvrtka je specijalizirana u proizvodnji i prodaji rasvjetnih proizvoda sa LE diodama za gradske, komercijalne i industrijske primjene. Sporazum se odnosi isključivo na pravo korištenja tehnologije grafitne pjene koju je razvio James Klett na Materials Science and Technology Division na ORNL.

Mobiteli koji se napajaju razgovorom

Brbljivi tinejdžeri mogli bi postati sljedeći svjetski izvor obnovljive energije. Znanstvenici iz Koreje uspjeli su pretvoriti glavni sastojak u kalamin losionu u materijal koji zvučne valove pretvara u električnu energiju.

Ovo otkriće moglo bi dovesti do tehnologije izrade panela koji bi mogli napajati mobilne telefone iz samih razgovora sudionika ili pak do velike električne mreže napajane bukom koja dopire s prometnica na kojima vladaju gužve, piše Discovery.com.

"Baš kao što govornici transformiraju električne signale u zvuk, moguć je i suprotan proces - pretvaranje zvuka u izvor električne energije", rekli su Young Jun Park i Sang-Woo Kim, dvoje autora znanstvenog članka koji je objavljen u časopisu Advanced Materials.

"Energija zvuka može se koristiti za razne primjene, uključujući mobitele koji se mogu puniti za vrijeme razgovora i zvučne izolacijske zidove u blizini autocesta koji proizvode električnu energiju iz zvuka prolaska vozila", navode ovi autori.

Sabiranje energije iz telefonskih poziva i prolazećih automobila temelji se na tzv. piezoelektričnim materijalima. Kad se savije, piezoelektrični materijal pretvara mehaničku energiju u električnu energiju.

Postoje mnogi materijali koji su piezoelektrični: šećer od šećerne trske, kvarc, pa čak i sušene kosti stvaraju električni naboj kada su pod pritiskom. Već desetljećima znanstvenici "pumpaju" elektricitet u piezoelektrične materijale za upotrebu u senzorima za okoliš, u zvučnicima i drugim uređajima.

Tijekom posljednjih nekoliko godina, znanstvenici su napravili veliki korak prema dobivanju električne energije iz piezoelektričnih uređaja. Većina tih uređaja, koji još nisu dostupni za kupovinu običnim potrošačima, generirati će energiju kada osoba šeta, trči ili u ovom slučaju - govori.

Korejski znanstvenici, međutim, žele iskoristiti drugačiju vrst izvora električne energije - zvučne valove.

Koristeći cink oksid, glavni sastojak u kalamin losionu, Young Jun Park, Sang-Woo Kim i njihove kolege stvorili su polje nanožica ("kvantne žice") u sendviču između dvije elektrode.

Istraživači su potom gađali taj sendvič sa zvučnim valovima, koji na 100 decibela i nisu tako glasni kao rock koncert. Odnosno tehnologija zasada radi samo na 100 decibela, dok je normalan razgovor snage oko 60-70 decibela.

Zvučni valovi proizveli su blagu električnu struju od 50 millivolti. Prosječnom mobitelu treba nekoliko volti za rad, nekoliko puta više nego što snagu ova tehnologija trenutačno može proizvesti.

Korejski znanstvenici se slažu: 50 millivolti nije mnogo, međutim njihovo istraživanje dokazuje koncept. Kako dalje budu napredovali u istraživanju, oni se nadaju da će dobiti veću izlaznu snagu.

Izvor: Net.hr

Mislima kontrolirana proteza

Prema pisanju na BBC-ovom stranicama, njemačka tvrtka Otto Bock Healthcare je nakon četiri godine testiranja na svom testnom pacijentu, Austrijancu Christianu Kandlbaueru, odlučila pustiti u prodaju prvu evropsku protetsku ruku kojom se upravlja mislima.

Nesretni Kandlbauer je prije četiri godine u nesreći izgubio obje ruke kada je kroz njegovo tijelo prošlo 20.000 volti napona i učinilo ga doživotnim invalidom. Baš u to vrijeme je OBH dovršavao svoj dizajn posve artikulirane proteze čitave ruke kojom se upravlja mislima i korištenjem postojećih živaca kojima se inače upravlja pokretima ruke. Živci ruke se tijekom posebne šestosatne operacije presađuju na prsište pacijenta, a onda povezuju s protezom kojom se upravlja.

Učenje korištenja ovog nadomjestka u svakodnevnom životu zahtijeva višemjesečni trud, ali testni pacijent je već u stanju upravljati automobilom i voziti se na posao iako mu je druga ruka klasična mehanička proteza.

Očekuje se da bi već u idućih nekoliko mjeseci bolnice u Evropi mogle početi koristiti ove proteze.

Izvor: Bug.hr

Kinezi imaju dalekometnu teleportaciju!

Znanstvenici uključeni u projekt kažu da nas to dovodi korak bliže razmjeni informacija bez tradicionalnog signala te da bi se udaljenost od 15 kilometara lako mogla protegnuti na udaljenost od Zemlje do svemira.

'Kvantna teleportacija' je potpuno različita od teleportacije kakvom je zamišlja većina ljudi. Umjesto 'odabira' neke materije i njezinog premještanja na drugo mjesto, kvantna teleportacija uključuje dvije 'instance', kao što su fotoni ili ioni, zato su njihova stanja međusobno ovisna te se stanje jednog može 'prenijeti' u drugog.

Prvi pokusi s teleportacijom provedeni su na zraci svjetla. Jednom kad su objekti nabijeni, oni postaju povezani nevidljivim valom, poput niti ili pupčane vrpce. To znači da promjena na jednom objektu istovremeno djeluje i na drugi. Einstein je to nazvao 'sablasnim djelovanjem na udaljenost'.

Kad je jedan od njih poslan na neku udaljenost, povezanost osigurava da promjena stanja jednog utječe i na promjenu stanja drugog, što omogućuje teleportaciju kvantne informacije. Do sada se udaljenost koji su mogle 'prevaliti' takve informacije mjerila tek u metrima.

Teleportacija na udaljenost od nekoliko stotinjaka metara do sada je bila moguća samo kod fotona koji su 'putovali' optičkim kanalima, što je omogućavalo očuvanje njihovog stanja. U ovom pokusu znanstvenici su maksimalno nabili dva fotona te su onog s višom energijom poslali kroz prazni kanal dužine 16 kilometara. Otkrili su da je udaljeniji foton još uvijek mogao reagirati na promjenu stanja fotona koji je ostao 'na mjestu'.

No, teleportacija fotona ne vrlo velike udaljenosti tek je mali korak prema razvoju aplikacija za čitavu proceduru. I dok su fotoni dobri za prenošenje informacija, nisu dobri za rukovanje poput iona, a to bi trebalo osigurati enkripciju informacije koju nosi.

Istraživači sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju Kine iz Hefeija uspjeli su održati 'vjernost' dalekometne teleportacije u 89 % – što je pristojno za informaciju, ali i vrlo opasno za teleportaciju čitavog ljudskog tijela, kakvoj se nadamo od kad smo je vidjeli u Zvjezdanim stazama.

Izvor: Dnevnik.hr

Prepoznavanje glasa kao sigurnosni protokol

Većina ljudi je upoznata sa sigurnosnim tehnologijama identifikacije poput otiska prsta ili oka. Sada zahvaljujući znanstvenicima sa instituta North Carolina State University, blizu smo praktičnih tehnika kojima se može testirati nečiji glas radi potvrde identifikacije.

"Velika je stvar provjeravati autentičnost govornika na računalu", kaže dr. Robert Rodman, profesor računalnih znanosti na NC State institutu i pomoćni autor članka na ovu temu. "Akustički parametri glasa nastaju zbog različitih oblika vokalnog trakta, a različiti ljudi imaju različite vokalne traktove", objašnjava Rodman. "Ova nova istraživanja će pomoći poboljšati brzinu autentifikacije govora, bez gubitka preciznosti."

Rodman objašnjava da provjera autentičnosti govora može imati mnoštvo primjena u ovom dobu povećane sigurnosti i mobilne elektronike. "Potencijalni korisnici ove tehnologije su vlasti, financijske, zdravstvene i telekomunikacijske industrije," kaže Rodman, te dodaje, "za primjene kao što su sprečavanje krađe identifikacije, prijevara, i zaštita podataka."

Trenutni računalni modeli koji se koriste za usporedbu akustičnih profila učinkovitu procjenu da li je govornik onaj za koga se predstavlja vrše nekoliko sekundi ili više, dok se podaci ne obrade. To je još uvijek predugo da bi takva tehnologija bila prihvaćena. "Da bi tu tehnologiju mogli koristiti svi korisnici," Rodman kaže, "vrijeme prepoznavanja se mora poboljšati bez povećanja broja pogrešaka."

Kako bi se riješio ovaj problem, Rodman i njegove kolege znanstvenici rade na promjeni postojećih računalnih modela i pojednostavljenju procesa provjere, tako da modeli budu još učinkovitiji. "Ovo je dio evolucije softvera za provjeru autentičnosti govora, i to približava ovu tehnologiju praktičnoj upotrebi i serijskoj proizvodnji", kaže Rodman.

Istraživanju su pomogli Rodmanovi kolege: Rahim Saeidi, Tomi Kinnunen i Pasi Franti sa University of Joensuu, Finska te Hamid Reza Sadegh Mohammadi sa instituta Iranian Academic Center for Education, Culture & Research. Članak pod nazivom ''Joint Frame and Gaussian Selection for Text Independent Speaker Verification'' bit će predstavljen na međunarodnoj konferenciji o Akustici, govoru i obradi signala (ICASSP) u Dallasu, Texas od 14. do 19. ožujka.

Izvor: http://www.znanost.com