Uzme li se tipičan primjer u kojem u nekom domu žarulja u dnevnom boravku gori prosječno pet sati dnevno i jedinstvene tarife naplate električne energije tijekom cijelog dana, obična žarulja snage 100 W će godišnje potrošiti potrošiti oko 182 kWh ili uz jedinstvenu cijenu kWh od 0,74 kn (plavi tarifni model HEP-a) struje u vrijednosti 135 kuna. S druge strane tipična štedna žarulja koja daje istu razinu svjetlosti uz realnu snagu 23 W potrošit će oko 42 kWh električne energije u vrijednosti od 31 kune.
Pogledamo li razliku u cijeni i postignutu uštedu moguće je izračunati da se kupnja štedne žarulje u odnosu na običnu žarulju isplati za manje od godinu dana, a kako je životni vijek u ovom primjeru veći od četiri godine, u preostalom životnom vijeku ta žarulja ostvaruje stvarnu uštedu električne energije u vrijednosti od 455 kuna.
Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje odlučimo kupiti. Preporuča se kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.
Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, primjerice, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja je uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova. U zemljama Europske unije stupila je na snagu zabrana proizvodnje žarulja sa žarnom niti jačine 100 W.
Više pogledajte na:
www.energetska-efikasnost.undp.hr
Nema komentara:
Objavi komentar