Nedovoljni presjek kablova na strujnom krugu

Zašto mi rasvjeta na jednom rasvjetnom tijelu iritantno treperi, te se nakon paljenja pećnice u kuhinji intezitet rasvjete smanji? PC i televizor mi u istoj sobi normalno rade.

Takav problem i pitanje se javlja često kod monofaznih instalacija starijeg datuma.

PC i televizor imaju uglavnom takvo napajanje da mogu izdržati oscilacije napona od 180 do 240 V bez da se to primijeti, a neka univerzalna napajanja idu čak od 110 V do 250 V.Ako prilikom uključivanja velikih potrošača (npr. štednjak) padne napon, to samo znači da je preveliko opterećenje instalacija na tom strujnom krugu.

Najmanja vjerojatnost da su loše instalacije je od priključka na distribucijsku mrežu, pa do brojila. No od brojila do FID sklopke i osigurača, pa dalje do potrošača je stvar korisnika i električara koji je izvodio radove.


Ako žarulje slabije svijetle tokom cijelog rada štednjaka, a ponovo se "pojačaju" kad se štednjak ugasi, znači da su instalacije nedovoljnog kapaciteta (prevelika struja kroz kabel, odnosno vodič je nedovoljnog presjeka za tu struju).Ako postoji FID sklopka i ako je ispravna i ispravno spojena, a ne izbacuje, znači da je vjerojatno sve ispravno spojeno, samo sa vodičima nedovoljnog presjeka ili su negdje loši kontaktni spojevi.

Potrebno je pozvati ovlaštenog električara koji će ispitati izolaciju, njezinu ispravnost i otpor, pa dati potpunu i točnu dijagnozu, a nakon toga i otkloniti kvar.

Stubišni automat CRM-4

Znajući kako se ljudi nađu u problemu kada moraju paliti rasvjetu na više različitih mjesta odlučio sam napisati jedan članak u kojem ću opisati kako se spaja stubišni automat. Ovaj slučaj opisuje paljenje rasvjete sa više različitih mjesta, ali tako da rasvjeta bude upaljene određeno definirano vrijeme i nakon toga se gasi. U slučaju da trebamo da rasvjeta ostane upaljena moramo koristiti inpulsni relej (bistabil) ili stubišni automat koji ima mogućnost rada kao bistabil. Ovaj slučaj ćemo opisati u nekom od budućih članaka.


Stubišni relej CRM-4 je jednostruki modul (veličina automatskog osigurača) za montažu na DIN šinu s naponom napajanja AC230V. Za njega nije potreban nikakav dodatni sklop. Relej se aktivira na uzlazni brid signala te je tako onemogućeno da se mehaničkim blokiranjem tipkala trajno uključi rasvjeta. Ovo je jako dobra karakteristika za sve koji imaju problema sa trajnim uključivanjem rasvjete blokadom tipkala.


Na releju je uz pomoć malog potenciometra moguće namjestit vremensko kašnjenje isključenja od 1s do 10 minuta.
Moguće je postaviti 3 moda rada stubišnog automata:
AUTO – normalan rad rasvjete (paljene/gašenje) prema podešenom vremenu
OFF – trajno isključenja rasvjeta (pri servisiranju rasvjete)
ON – trajno uključena rasvjeta (pri servisiranju rasvjete)


Na stubišni automat možemo spojiti neograničen broj tipkala (mjesta sa kojih palimo rasvjetu) ako tipkala u sebi nemaju tinjalicu. U slučaju da tipkala imaju u sebi tinjalicu (svjetlosnu signalizaciju) tada je moguće spojiti do 20 tipkala uz pretpostavku potrošnje tinjalice od 1 mA.


Izlazni krug automata (relej za paljenje rasvjete) ima nazivnu struju od 16A što bi značilo da na ne bih smjeli spojiti više od 3500 W rasvjete.

Zašto "rikavaju" žarulje u stanu?

Odgovor nađen na news grupi hr.sci.elektronika

Može biti više razloga, ali pod uvjetom da su žarulje koliko toliko kvalitetne može biti trajno povišeni napon ili jako treperenje (kolebanje napona zvano flicker). Ovo drugo možeš uočiti na običnoj žarulji po brzim promjenama svjetlosti žarulje. Na štednim žaruljama ovo ne možeš primijetiti jer one rade na drugačijem principu.


Više o pojavi kolebanja napona zvanoj Flicker pročitajte na www.crovel.com

Ono što ne možeš primijetiti je povišeni napon. Normalno bi se napon trebao kretati u granicama 212-250 V tokom 95% vremena. Ako to nije tako žarna nit se pregrijava i smanjuje vijek trajanja.

Rješenje: možeš sam izmjeriti napon nekim multimetrom s tim da on ima RMS mjerenje (prava efektivna vrijednost napona) no to ti neće puno pomoći jer u trenutku kad mjeriš može napon biti normalan.

Ako jače sumnjaš na probleme tj. imaš probleme i s drugim uređajima, ili i susjedi imaju sličnih problema, možeš pozvati HEP koji instaliraju uređaj za mjerenje kvalitete el. energije u tvom stanu (obično snima tjedan dana), i tada ako se pokaže da vrijednosti nisu u granicama tražiš odštetu (usluga na vlastiti zahtjev je cca 400kn).

Štedna rasvijeta – ušteda energije

Štedne žarulje troše četiri do pet puta manje energije nego slične obične žarulje. Uz to, trajanje štedne žarulje je osam do deset puta dulje od obične žarulje, a ako se zamijene obične žarulje sa štednima na mjestima gdje su duže vremena uključene (dnevna soba), štedna žarulja se veoma brzo ''isplati' zbog ostvarnih ušteda.

Uzme li se tipičan primjer u kojem u nekom domu žarulja u dnevnom boravku gori prosječno pet sati dnevno i jedinstvene tarife naplate električne energije tijekom cijelog dana, obična žarulja snage 100 W će godišnje potrošiti potrošiti oko 182 kWh ili uz jedinstvenu cijenu kWh od 0,74 kn (plavi tarifni model HEP-a) struje u vrijednosti 135 kuna. S druge strane tipična štedna žarulja koja daje istu razinu svjetlosti uz realnu snagu 23 W potrošit će oko 42 kWh električne energije u vrijednosti od 31 kune.



Pogledamo li razliku u cijeni i postignutu uštedu moguće je izračunati da se kupnja štedne žarulje u odnosu na običnu žarulju isplati za manje od godinu dana, a kako je životni vijek u ovom primjeru veći od četiri godine, u preostalom životnom vijeku ta žarulja ostvaruje stvarnu uštedu električne energije u vrijednosti od 455 kuna.

Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje odlučimo kupiti. Preporuča se kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.

Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, primjerice, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja je uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova. U zemljama Europske unije stupila je na snagu zabrana proizvodnje žarulja sa žarnom niti jačine 100 W.

Više pogledajte na:
www.energetska-efikasnost.undp.hr