Štedne žarulje sadrže otrovnu živu

Evo jedan e-mail koji mi je stigao i zaista bi se trebalo raspraviti o tome. Ipak sam nakon svega ovoga (ako je i istina) pobornik štednih žarulja i ušteda koje oni donose...Prenosim e-mail u cijelosti:

Samo u jednoj "štednoj" sijalici (žarulji) ima dovoljno žive za kontaminaciju 10.000-20.000 litara vode.

A reciklaža je skupa i neprofitabilna, i tu tehnologiju ima samo par država. U ostalim živa završava na deponijama, i potencijalno se vraća u ekosistem.
+ ako se razbiju u stanu moraš pristupiti posebnoj proceduri za čišćenje
+ često ne traju koliko proizvođač tvrdi prave loš ambijent u prostoru
+ (prikaz boja itd).

Savjeti za uštedu - pećnice i štednjaci

1. Uvijek koristite veličinom optimalno grijaće tijelo štednjaka za odabranu posudu.

2. Prilagodite posuđe količini hrane koju kuhate. Priprema manje količine hrane u velikoj posudi znači gubitak energije.

3. Isključite grijaće tijelo nekoliko minuta prije nego što mislite da će jelo biti gotovo, jer će grijaće tijelo zadržati visoku temperaturu, a hrana će se nastaviti kuhati.

4. Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha, jer se tako toplina dulje zadržava u posudi, pa možete uštedjeti i do 20% energije za kuhanje

5. Prilikom kuhanja koristite minimalnu snagu koja vam je potrebna. Kad je voda jednom proključala, smanjite snagu grijaće ploče na najnižu moguću da zadržite ključanje. S većom snagom nećete postići da vaša hrana bude brže kuhana nego samo da voda brže ispari.

6. Staklokeramičke grijaće ploče vrlo precizno usmjeravaju toplinsku energiju na samo dno posude, pa su stoga učinkovitije nego klasične grijaće ploče.

7. Pri kupnji štednjaka izaberite onaj koji ima mogućnost kuhanja i na plin, bez obzira imate li gradski plin ili trebate kupiti bocu plina. Plin je ekološki prihvatljiviji energent od električne energije, a u prilog mu ide i vrijeme kuhanja te lakoća reguliranja temperature. Prilikom kuhanja na plinski štednjak pripazite da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude. To ne samo da je opasno, već i dodatno rasipa energiju.

8. Kod pečenja su posebno učinkovite pećnice s ventilatorom koje mogu uštedjeti od 10 do 15 % energije.

9. Samo neka jela zahtijevaju predgrijavanje pećnice na željenu temperaturu, pa izbjegavajte predgrijavanje jer svakih 10 minuta predgrijavanja pećnice troši 0,06 kWh.

10. Vrata pećnice držite otvorena što kraće jer se pri svakom otvaranju izgubi 20% topline. Pećnicu možete isključiti i 10 minuta prije kraja pečenja jer pećnica duže zadržava toplinu.

11. Zaprljane pećnice troše više energije nego one koje se redovito čiste.

Savjeti za uštedu – Perilica i sušilica rublja

1. Oko 90% ukupne potrošnje električne energije za jedno pranje rublja odlazi na zagrijavanje vode. Smanjivanjem temperature i odabirom nižih temperaturnih programa na perilici štedite električnu energiju i svoj kućni budžet, jer smanjujete potrošnju struje za 40%.

2. Bubanj uvijek napunite do maksimuma prema tehničkim karakteristikama perilice.
Napola pun stroj ne isplati se uključivati da ne biste za istu količinu rublja dva puta pokretali isti proces, a pretrpana perilica troši više struje uz lošije rezultate pranja.

3. U zadnjih 10 godina uređaji za pranje rublja su uznapredovali, pa je tako potrošnja ode smanjena sa 100 litara na 50-60 litara dok je potrošnja električne energije s 2 kWh pala na 0,94 kWh po pranju. Stoga ako imate stari model perilice, razmislite o njegovoj zamjeni novim energetski učinkovitijim uređajem.

4. Ako možete, izbjegavajte sušenje rublja u sušilicama, već ga sušite na zraku.

5. Najvažnija ušteda pri sušenju rublja postiže se dobro centrifugiranim rubljem, stoga bi centrifuga perilice trebala imati najmanje 1000 okretaja u minuti. Namještanjem centrifuge na 1600 okr/min možemo kod sušenja uštedjeti i do 30% električne energije.

6. Učinkovitost sušilica rublja osigurava i redovito čišćenje filtra.

Štedna rasvijeta – ušteda energije

Štedne žarulje troše četiri do pet puta manje energije nego slične obične žarulje. Uz to, trajanje štedne žarulje je osam do deset puta dulje od obične žarulje, a ako se zamijene obične žarulje sa štednima na mjestima gdje su duže vremena uključene (dnevna soba), štedna žarulja se veoma brzo ''isplati' zbog ostvarnih ušteda.

Uzme li se tipičan primjer u kojem u nekom domu žarulja u dnevnom boravku gori prosječno pet sati dnevno i jedinstvene tarife naplate električne energije tijekom cijelog dana, obična žarulja snage 100 W će godišnje potrošiti potrošiti oko 182 kWh ili uz jedinstvenu cijenu kWh od 0,74 kn (plavi tarifni model HEP-a) struje u vrijednosti 135 kuna. S druge strane tipična štedna žarulja koja daje istu razinu svjetlosti uz realnu snagu 23 W potrošit će oko 42 kWh električne energije u vrijednosti od 31 kune.



Pogledamo li razliku u cijeni i postignutu uštedu moguće je izračunati da se kupnja štedne žarulje u odnosu na običnu žarulju isplati za manje od godinu dana, a kako je životni vijek u ovom primjeru veći od četiri godine, u preostalom životnom vijeku ta žarulja ostvaruje stvarnu uštedu električne energije u vrijednosti od 455 kuna.

Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje odlučimo kupiti. Preporuča se kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.

Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, primjerice, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja je uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova. U zemljama Europske unije stupila je na snagu zabrana proizvodnje žarulja sa žarnom niti jačine 100 W.

Više pogledajte na:
www.energetska-efikasnost.undp.hr