Ekološka prihvatljivost jave rasvjete

Trošenje različitih oblika energije povezano je sa sagorijevanjem fosilnih goriva i emisijom ugljičnog dioksida u zemljinu atmosferu i efektima globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.

Potrošnja 1 kWh energije povezana je u prosjeku sa emisijom 0,46 kg CO2. Priroda ima ograničene kapacitete za apsorpciju ugljičnog dioksida i transformaciju u ugljik i kisik. Prosječno zdravo stablo u godinu dana sposobno je apsorbirati svega 28 kg ugljičnog dioksida. Prosječno malo kućanstvo samo potrošnjom električne energije i vožnjom malog gradskog automobila izravno godišnje opterećuje prirodu sa oko 4500 kg ugljičnog dioksida.

Samo za ta dva vida privatne potrošnje energije prosječno kućanstvo trebalo bi raspolagati sa šumom od 160 zdravih stabala. Javna potrošnja energije još je veća od privatne.

Rasvjeta sudjeluje u globalnoj potrošnji električne energije sa 19%. Nove rasvjetne tehnologije raspolažu sa minimalnim kapacitetom redukcije potrošnje električne energije za 40%. Tehnološka optimizacija rasvjete u Europi prištedila bi 28 milijuna tona emisije ugljićnog dioksida odnosno, rasteretila bi prirodu za djelovanje jedne milijarde stabala.

Osnovni tehnološki koraci ka učinkovitoj rasvjeti su:
- učinkovitost konverzije električne energije u svjetlosnu kroz suvremene visokotlačne izbojne te poluvodičke LED tehnologije
- učinkovitost kontrole i usmjeravanja svjetlosti ka rasvijetljenim zonama kroz suvremene računalno oblikovane reflektorske i kolimacijske optike
- vremensko upravljanje intenzitetom svjetlosti ovisno potrebama rasvijetljenog prostora

Ovim zahvatima izravno se reducira svjetlosna polucija neba i svjetlosno ometanje rezidencijalnih zona.

Za više saznanja o tome što sami možete učiniti da počnete okretati ove trendove posjetite:
www.asimpleswitch.com

Funkcija javne rasvjete

Ekonomičnost javne rasvjete
Ekološka prihvatljivost jave rasvjete

Nema komentara:

Objavi komentar