Kako se računa potrošena električna energija?

Zašto se u račun za utrošenu električnu energiju, uračunava i naknada za obračunsku snagu? To je apsulutno najčešće postavljeno pitanje široke mase kada je riječ o plaćanju računa za struju. Ovdje ćemo u ovom članku pokušati dati odgovor na to pitanje.

Ako bi sve troškove proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije naplačivali samo ovisno o preuzetoj električnoj energiji, to bi vodilo nepravednom udjelu pojedinih potrošača u naknadi troškova svoje opskrbe električnom energijom. Tako određeni udjel nebi novčano opteretio svakog potrošača srazmjerno trošku koji je njegova opskrbljenost izazvala u elektroenergetskom sustavu.

Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a)

Sektor industrije sudjeluje u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije s 22% (udio industrije u okviru ESD direktive je 13%. Najveći potrošač energije u industrijskom sektoru je industrija građevinskih materijala, a potom prehrambena industrija, kemijska, industrija nemetalnih minerala, papirna industrija, proizvodnja željeza i čelika, te industrija ne-željeznih metala.

Struktura potrošnje energije je sljedeća: kruta goriva 8,7%, tekuća goriva 31,8%, plinovita goriva 33,5%, biomasa 3,4%, toplinska energija 3,4% i električna energija 19,2%. Kroz nacionalni energetski program Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) industrijskim će se tvrtkama pružiti potpora pri provođenju energetskih pregleda, uspostavi Sustava gospodarenja energijom (SGE) i Sustava nadzora i analize potrošnje energije (M&T). Provoditi će se benchmarking njihovih energetskih karakteristika s karakteristikama postignutim u drugim tvrtkama iste grane i provoditi će se odabrani projekti energetske učinkovitosti.

U Hrvatskoj je 2007. uvedena naknada za emisije CO2 za velike onečišćivače. Novac prikupljen od naknade važan je izvor financiranja mjera energetske učinkovitosti.

Pregled svih mjera energetske učinkovitosti u sektoru industrije


.:. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP), 17. ožujka 2010.
.:. Ukupni nacionalni indikativni cilj kod NEEAP, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru usluga, 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a), 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru prometa, 19. ožujka 2010.
.:. Horizontalne i međusektorske mjere, 19. ožujka 2010.

Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava

Kućanstva su najveći pojedinačni potrošač energije u Hrvatskoj koji troše preko 30% ukupne neposredne energije prema podacima iz 2005. Kućanstva također imaju i najveću potrošnju električne energije (premašuju čak i potrošnju električne energije u industriji). Dominantni oblici energije koja se troši u kućanstvima su električna energija (28,3%) i prirodni plin (29,3%), ogrjevno drvo (15,5%), tekuća goriva (17,8%) i toplinska energija u obliku pare ili vrele vode (8,5%)

Politika energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava temelji se na paketu instrumenata kojima će pokriti različiti aspekti potrošnje energije u kućanstvima. Tim se paketom instrumenata nastoji povećati svijest građana o potrošnji energije i mogućim energetskim uštedama, poticajima potaknuti građane na primjenu mjera u svojim domovima i regulirati energetske karakteristike zgrada pri građenju i rekonstrukciji.

Pregled svih mjera energetske učinkovitosti za sektor kućanstava


.:. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP), 17. ožujka 2010.
.:. Ukupni nacionalni indikativni cilj kod NEEAP, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru usluga, 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a), 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru prometa, 19. ožujka 2010.
.:. Horizontalne i međusektorske mjere, 19. ožujka 2010.

Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP)

Prvi nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti je izdalo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u rujnu 2008.g. U 2011. godini, u skladu sa zahtjevima izraditi će se i predati drugi nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti.
Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP) Republike Hrvatske udovoljava zahtjevima članka 14.1. direktive 2006/32/EC od 5. travnja 2006.

Akcijski plan sadrži mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj za ostvarivanje ciljeva u 2010. i 2016. i kako bi se udovoljilo zahtjevima da javni sektor bude predvodnik aktivnosti na području energetske učinkovitosti. Poboljšana učinkovitost svih dijelova energetskog sektora jedan je od ciljeva definiranih u toj strategiji, što uključuje proizvodnju, prijenos, distribuciju i krajnju potrošnju energije.

Neposredna potrošnja energije u okviru Direktive o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD) u Hrvatskoj je 2005. godine iznosila 235.70 PJ. Od toga, 34% energije se troši u kućanstvima, 34% u prometu, 13% u industriji, 12% uslužnom sektoru, 4% u poljoprivredi i 3% u graditeljstvu.



Prvi NEEAP sadrži mjere koje se već primjenjuju u Hrvatskoj, kao i mjere koje se planiraju primijeniti u sljedeće tri godine i od kojih će se većina nastaviti primjenjivati najmanje do 2016. U tablici 1. sažeto su prikazane očekivane energetske uštede koje će se ostvariti provedbom mjera predviđenih ovim Akcijskim planom.

Tablica 1. Nacionalni indikativni cilj za energetske uštede

Novi zakon o javnoj nabavi ističe da energetska učinkovitost može biti jedan od kriterija javne nabave. Kako bi se iskoristila ova zakonska mogućnost izradit će se i primjenjivati „Smjernice za zelenu javnu nabavu“. Smjernice će prvo koristiti središnja državna uprava kako bi svojim primjerom potaknula i druge na korištenje istih.

Očekuje se u 2008. i 2009. godini uspostavljanje i početak operativnog rada Operativne podružnice Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti (FZOEU) za energetsku učinkovitost (OPEnU). To provedbeno tijelo za politiku energetske učinkovitosti bila bi posebna ustrojstvena jedinica pri FZOEU koja bi u svom organizacijskom, kadrovskom i operativnom smislu nadomještala tipičnu institucionalnu podršku Agencije za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. Dodatno, svaka jedinica lokalne i regionalne samouprave poticati će se da uspostavi ured za gospodarenje energijom koji će se baviti lokalnim energetskim planiranjem te EE info centre u kojima će građani moći dobiti sve informacije o načinima uštede energije.

.:. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP), 17. ožujka 2010.
.:. Ukupni nacionalni indikativni cilj kod NEEAP, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru usluga, 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a), 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru prometa, 19. ožujka 2010.
.:. Horizontalne i međusektorske mjere, 19. ožujka 2010.

Ekološka prihvatljivost jave rasvjete

Trošenje različitih oblika energije povezano je sa sagorijevanjem fosilnih goriva i emisijom ugljičnog dioksida u zemljinu atmosferu i efektima globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.

Potrošnja 1 kWh energije povezana je u prosjeku sa emisijom 0,46 kg CO2. Priroda ima ograničene kapacitete za apsorpciju ugljičnog dioksida i transformaciju u ugljik i kisik. Prosječno zdravo stablo u godinu dana sposobno je apsorbirati svega 28 kg ugljičnog dioksida. Prosječno malo kućanstvo samo potrošnjom električne energije i vožnjom malog gradskog automobila izravno godišnje opterećuje prirodu sa oko 4500 kg ugljičnog dioksida.

Samo za ta dva vida privatne potrošnje energije prosječno kućanstvo trebalo bi raspolagati sa šumom od 160 zdravih stabala. Javna potrošnja energije još je veća od privatne.

Rasvjeta sudjeluje u globalnoj potrošnji električne energije sa 19%. Nove rasvjetne tehnologije raspolažu sa minimalnim kapacitetom redukcije potrošnje električne energije za 40%. Tehnološka optimizacija rasvjete u Europi prištedila bi 28 milijuna tona emisije ugljićnog dioksida odnosno, rasteretila bi prirodu za djelovanje jedne milijarde stabala.

Osnovni tehnološki koraci ka učinkovitoj rasvjeti su:
- učinkovitost konverzije električne energije u svjetlosnu kroz suvremene visokotlačne izbojne te poluvodičke LED tehnologije
- učinkovitost kontrole i usmjeravanja svjetlosti ka rasvijetljenim zonama kroz suvremene računalno oblikovane reflektorske i kolimacijske optike
- vremensko upravljanje intenzitetom svjetlosti ovisno potrebama rasvijetljenog prostora

Ovim zahvatima izravno se reducira svjetlosna polucija neba i svjetlosno ometanje rezidencijalnih zona.

Za više saznanja o tome što sami možete učiniti da počnete okretati ove trendove posjetite:
www.asimpleswitch.com

Funkcija javne rasvjete
Ekonomičnost javne rasvjete
Ekološka prihvatljivost jave rasvjete