Javna rasvjeta treba osigurati sigurno kretanje i udoban osjećaj pješaka i vozila na prometnicama te sigurnu i ugodnu atmosferu na trgovima i javnim prostorima.
U drugoj polovici 20. stoljeća, uz veliki doprinos Philipsovog istraživačkog centra u Eindhovenu, Međunarodna svjetlotehnička komisija (CIE) i europska normizacijska tijela definirala su minimalne tehničke uvjete na pješačku i cestovnu rasvjetu.
Pješaci imaju potrebu dovoljne rasvjete za prepoznavanje osobe koja im se približava sa dovoljne udaljenosti. U većini slučajeva za siguran osjećaj pješaka noću potrebna je vertikalna semicilindrična rasvijetljenost u zonama kretanja pješaka između 5 i 10 luxa.
Vozači imaju potrebu dobre rasvijetljenosti segmenta ceste na udaljenosti 60 i više metara od vozila te u neposrednoj okolini ceste koji nisu u dometu kratkih svjetala automobila. Rasvijetljenost tih segmenata ceste osigurava pravovremeno uočavanje i prevenciju opasnih situacija na cesti. Domet samih kratkih svjetala u mnogim slučajevima kraći je od čistog zaustavnog puta vozila.
Rasvijetljenost ceste također za više stotina puta smanjuje utisak blještanja farova vozila koja dolaze u susret i reducira njihov negativan utjecaj na vizualno snalaženje vozača. U većini slučajeva na prometnici je potrebna sjajnost kolnika između 1 i 2 cd/m2 (otprilike 10 do 20 luxa horizontalne rasvijetljenosti na površini kolnika. Također je potrebna kontrola ravnomjernosti rasvijetljenosti. Ukoliko se pojavljuju tamne zone sjajnosti ispod 40% srednje sjajnosti kolnika ceste, rezultat su opasne situacije na cesti.
Suvremene cestovne svjetiljke osiguravaju 70% i veću ravnomjernost rasvijetljenosti. Cesta je punom duljinom sigurna za promet.
U Hrvatskoj je sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća korišten koncept rasvjete ceste sa svakog drugog stupa distributivne električne mreže radi uštede na investiciji. Rezultat je nepropisna rasvjeta sa velikim tamnim mrljama koje cestu koji puta čine nesigurnijom od nerasvijetljene prometnice.
Rasvjeta ceste također u mnogome reducira opasan efekt blještanja kratkih svjetala vozila koja dolaze iz suprotnog smjera. Ovaj efekt na nerasvijetljenoj cesti uvelike otežava vizualno zapažanje na kolniku u trenutku mimoilaženja sa vozilom iz suprotnog smjera.
Funkcija javne rasvjete
Ekonomičnost javne rasvjete
Ekološka prihvatljivost jave rasvjete
Lijepo je kada je osvjetljeno, ali toliki utrošak električne energije smanjuje taj ugođaj kada znamo koliko se povećava zagađenje zbog dobivanja el. energije iz termoelektrana ili uništavaju prelijepo prdjeli i raseljavaju stanovnici jezerima potopleni predjeli.
OdgovoriIzbrišiSvakao je idealno naći riješenje za oboje. Moguće je i to riješiti naročito kada se zna da u kasnim noćnim satima prvenstveno iza ponoći na mnogim cestama i ulicama satima niko ne prolazi a ogroman broj svjetala guta skupu struju. nekada je rađen sistem osvjetlavanja izloga i to samo onda kada se neko dovolno približi izlogu. samim tim paljenjem svjetla i skreće pažnju na izlog. tako slično se može napraviti s sada veoma jeftinim senzorima kretanja da se pali samo određeni broj svjetala pri nailasku automobila ili pješaka, npr u dužini od 50 do 100 metara a u ustalom dijelu da su upaljena možda svaka treća svjetiljka ako i za to ima potrebe. isto tako i na putevima koji često imaju jako mnogo i to veoma jakih svjetiljki koje mnogo troše,a to se sve mora platiti. bolje takav novac izdvojiti za finansiranje nečega drugog naročito jeftino kreditirati proizvodnju i rješavati mnoge druge potrebe bez uzimanja zlonamjernih MMF kredita.
Ko se imalo razumije u elektroniku, a i mnogi drugi će lako svatiti o čemu govorim,a ekonomisti naročito kada izračunaju kolika je potrošnja i cijena struje javne rasvjete za samo jedan veći grad.