1. Kupujte kućanske uređaje energetskog razreda A jer troše i do 40% manje energije od istih uređaja energetskog razreda D! Uređaji se prema potrošnji energije dijele na sedam razreda energetske efikasnosti označenih slovima od A do G (A su energetski najefikasniji uređaji).
2. Za neke uređaje (ledenice i hladnjake) uvedene su i klase A+ i A++. Tako hladnjaci u klasi A+ troše 30%-42%, a u klasi A++ 30% energije koju troši hladnjak energetske klase D. Moderni hladnjaci troše bar 36% manje energije nego oni proizvedeni prije 15 godina
3. Izaberite hladnjak koji odgovara potrebama vaše obitelji. Hladnjak srednjeg kapaciteta troši 300kWh godišnje (oko 260 kn godišnje), bez obzira je li pun ili prazan, a mjesečna potrošnja raste 10-20 kWh (5-10 kn mjesečno) za svakih 100 litara dodatnog kapaciteta. Kupnjom visokoučinkovitog hladnjaka koji je prevelik za vaše potrebe nepotrebno rasipate energiju.
4. Postavite hladnjake i ledenice na što hladnije mjesto u kući (nikako u blizini štednjaka, radijatora ili bojlera). Također ne izlažite ove uređaje sunčevu zračenju. Hladni prostor znači veću uštedu energije – svaki stupanj manje smanjuje potrošnju struje i do 6%.
5. Pri postavljanu hladnjaka i ledenica ostavite oko 10 cm između stražnjeg dijela i zida za prozračivanje uređaja. Ugradbeni hladnjaci u stražnjem dijelu gdje se oslobađa toplina imaju manju cirkulaciju zraka pa troše više struje za postizanje i održavanje određene temperature u hladnjaku. Stoga izbjegavajte kupnju ugradbenih hladnjaka ako je to moguće.
6. Povremeno očistite (pažljivo, da ne oštetite cijevi) od prašine stražnju stranu hladnjaka gdje se oslobađa toplina, jer zaprljane cijevi otežavaju prijelaz topline i povećavaju potrošnju struje.
7. Vrata hladnjaka ne držite otvorena duže nego što je potrebno (prije otvaranja razmislite što vam je potrebno), te provjerite jeste li ih dobro zatvorili. Provjerite je li brtva na vratima čista i prianja li dobro. Za provjeru možete staviti komad papira – ako ne padne, brtve na vratima hladnjaka su u dobrom stanju.
8. Termostat hladnjaka regulirajte na srednju poziciju. Niža temperatura ne znači nužno i bolje čuvanje hrane, a potrošnja energije može porasti za 10-15%
9. Ne spremajte u hladnjak i ledenice vruća ili topla jela. Prije zaleđivanja, toplu hladnu ohladite na sobnoj temperaturi, zatim u hladnjaku, pa tek onda spremite u ledenicu. Zamrznutu hranu odleđujte prvo u hladnjaku, jer na taj način hladi „besplatno“ drugu hranu u hladnjaku, pa tek onda na sobnoj temperaturi.
10. Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produljujete radni vijek uređaja. S obzirom da sloj leda sprečava učinkovito hlađenje, odleđivanje je potrebno kad debljina leda dosegne 3 do 5 mm.
11. Standardna temperatura čuvanja zamrznute hrane je – 18 C, a samo 1 C niže povećava potrošnju energije i do 5%.
Preporučene temperature za čuvanje zamrznute hrane su:
a. na kratko vrijeme – do – 6 C
b. do mjesec dana – do – 12 C
c. do jedne godine – do – 18 C
d. te zamrzavanje svježe hrane – do – 24 C
12. Pranjem posuđa u perilici trošimo do 60% manje električne energije i do 85% manje vode nego kod ručnog pranja. Suvremene perilice posuđa potroše za jedno pranje 15-28 l vode i 1,1-1,8 kWh električne energije. Perilicu koristimo samo kad je potpuno napunjena posuđem.
13. Redovito provjeravajte filtre i razinu soli u perlici koja omekšava vodu i sprečava nastanak kamenca na grijaćim površinama, te čiste unutrašnjost perilice. Prije stavljanja posuđa u perilicu uklonite krupne ostatke hrane. Današnja sredstva za pranje posuđa učinkovita su i pri nižim temperaturama (50-55 C), pa izbjegavajte pranje na višim temperaturama. Tako ćete godišnje uštedjeti i do 70 kn što omogućava 3 mjeseca besplatnog pranja posuđa u perilici.
14. Izbjegavajte program sušenja posuđa u perilici koji dodatno troši energiju.
15. Perilicu priključite na priključak s toplom vodom umjesto s hladnom jer se najveći dio energije troši na zagrijavanje vode.
