Tražilica za tranzistore

Veoma koristan alat kada tražite informaciju o raznim vrstama tranzistora.

Radi se o tražilici na kojoj možete pronaći tvorničke podatke, parametre i karakteristike tranzistora.

Uz ovu tražilicu možete pronaći i zamjenske tranzistore koji karakteristikama odgovaraju originalnim tranzistorima i mogu ih zamijeniti.

Ovo je po nama pravi mali Google za elektroničare, svaka čast autoru na trudu.

POGLEDAJTE NA:

http://alltransistors.com/

Detektor vlage

Izvrstan članak iz kojega možete naučiti princip rada pojedinih komponenata. Članak je prilagođen od samog početka učenja u školi do fakultetskih vježbi osnova.
Ovaj sklop koji je obrađen u članku je idealan za alarmiranje pojave kiše i vlažnosti tla biljke.

Nakon alarmiranja možemo poduzeti neku akciju (zatvaranje prostora ili zalijevanje biljke). Sklop sadrži samo tri poluvodičke komponente čiji princip rada će biti objašnjen u članku.

Za izradu su nam potrebni BC557 PNP tranzistor (2 komada) i C106D tiristor (1 komad) sa pripadajučim otporima, konektorima, buzerom i senzorom na pločici.

LINK

Promjena smjera vrtnje DC motora

Ovakav sklop će dobrodoći svima koji se koriste istosmjernim motorima. Omogućena je promjena smjera gibanja motora a u isto vrijeme i kontrola brzine motora. Kada je kliznik potenciometra u sredini motor miruje. Pomicanjem kliznika npr. ulijevo dolazi do dijeljenja napona s baterije na potenciometru te se pobuđiva tranzistor T2 preko diode D1. Tada radna struja teče preko D1-motor-T2-masa(minus pol izvora).Diode D3 i D4 te otpornici R1 i R2 dodani su spoju radi smanjenj preostale struje tranzistora u zapiranju. Najbolje je uzeti žičani potenciometar opteretivosti 5W. Pošto DC motori nemaju veliku snagu sa ovim sklopom ćete moći pokretati jedan motor izvađen iz kazetofona ili nekog takvog motora.

Elementi:

Označavanje tranzistora

Prvo slovo
• A – diode i tranzistori od germanija
• B – diode i tranzistori od silicija
• R – ostali

Drugo slovo
• A – diode
• C – NF tranzistori
• D – NF tranzistori snage
• E – tunelske diode
• F – VF tranzistori
• L – VF tranzistori snage
• P – foto tranzistori
• R – četveroslojne diode
• S – prekidački tranzistori
• T – thyristori
• U - prekidački tranzistori visokog napona
• Z – zener diode
• Y – ispravljači

Napajanje pomuću silicijevih fotoelemenata

Sa ovakvim sklopom moći ćete napajati neka manja trošila (do 1mW u sunčanim danima, 0,2mW u oblačnim). U sklopu su upotrebljeni fotoelemnti BPY 64, 6 komada. Kao što je već rečeno oni mogu dati maksimalno 1mW snage. Njihova napon je dovoljan za utitravanje oscilatora. Frekvencija titranja oscilatora je 10kHz i ovisna je o osvjetljenju fotoelemenata te o opterećenju. Sklop se može upotpuniti i sa NiCad akumulatorima tako da nezavisno o osvjetljenju sa ovim sklopom uvijek možete napajati trošilo. Transformator T1 ima jezgru 9*5mm sa po 340 zavoja od 0,07mm bakrene žice na obe strane. Foto elementi se montiraju između točaka A i B.

Tablica elemenata:

Mjerač broja okretaja motora

Ovakav mjerač okretaja sastoji se od monostabilnog multivibratora sa ulaznom mrežom RC elemenata kao sklopom za okidanje. Signal sa platina se dovodi na RC mrežu. Kada motor ne radi (nema okretaja) tada je T2 u zasićenju pa kroz mjerni instrument ne protiče nikakva struja. U trenutku paljenja potencija kolektora T2 se neprestrano mijenja, oscilirajući od najviše vrijednosti do nule. Ova promjena će ovisiti o broju okretaja, a povećanjem broja okretaja T2 će sve češće ići u zapiranje te će tada na njegovu kloektoru biti i veći napon. Prije upotrebe instrument treba izbaždariti, a to napravite uz pomoć nekog motora kojemu možete mijenjati broj okretaja (npr. asishroni motor).

Tablica elemenata:

Malo tranzistorsko pojačalo

Ovakva izvedba pojačala je skoro standardna, radi se o dva stupnja pojačanja (prvo preko Q1 a drugo preko Q2 i Q3). Prvi stupanj pojača signal te ga šalje ovisno o poluperiodi signala na Q2 i Q3 dodatno pojačanje vrše ova dva tranzistora te šalju signal u zvučnik preko filtarskog kondenzatora C1. Signal neće proći preko suprotnog tranzistora jer je on tada zatvoren. Maksimalna snaga ovog pojačala je 50mW sa 8omskim zvučnikom a impendacija ulaza 500 oma. Sklop se napaja sa 9V i troši 30mA struje.

Tablica elemenata:

Objašnjenje rada tranzistora

Tranzistori su osnovna komponenta svih današnjih elektroničkih uređaja. Mogu se koristiti kao obični prekidači da bi isključili ili uključili neki uređaj kao što je LED. Iako su jednostavni upotreba i je raznolika, npr. jedan Pentium procesor ima oko 3.5 miliona tranzistora koji su drugačije dizajnirani, proizvedeni...
Tranzistori koje mi koristimo izgledaju otprilike ovako:


Nožice tranzistora
Postoje tri nožice. Kolektor (C), Baza (B), i Emiter (E). Ako je kučiste ovakvog oblika i ako je obla strana kučista okrenuta prema vama onda je raspored nožica prema slici. Lijevo je kolektor, u sredini baza, a desno je emiter.

Simbol tranzistora
Slijedeći simbol je onaj koji se koristi u shemama i predstavlja tranzistor (Ovo je NPN tranzistor).


Osnovni strujni krug
Baza (B) je On/Off prekidač tranzistora. Ako struja teče u bazu biti će slobodan put od kolektora do emitera (prekidač je uključen). U drugom slučaju kada struja ne teče u bazu je isključen.
Na slici ispod je osnovna shema koju ćemo koristiti


Spojite tranzistor prema slici. Trebalo bi izgledati otprilike ovako:


Ukoliko ste sve dobro spojili dioda bi trebala svijetliti kada na 2.2 K otpornik spojite na +.

Vraćamo se Ohmovom zakonu
Da bismo izračunali kolika struja teče prema bazi tranzistora i kroz njega moramo znati dvije stvari o tranzistoru.
1.) Kada je tranzistor uključen voltaža baze je za 0.6 V veća od emitera
2.) Kada je tranzistor uključen voltaža kolektora je 0.2 V veća od emitera. Kada je 2.2K otpor spojen na 9V DC, krug će izgledati ovako:


Struja koja teče kroz 2.2K otpor je (9 - 0.6) / 2200 = 0.0038 A = 3.8 mA.
Struja koja teče kroz 330 ohma otpor je (7.6 - 0.2) / 330 = 0.0224 A = 22.4 mA.
ako želite da veća struja teče kroz diodu postavite manji otpor umjesto ovog od 330 ohma. To ne utječe na struju koja teče u bazu tranzistora. Iz ovoga se vidi da sa vrlo malom strujom možemo prekidati strujne krugove puno veće struje bez da mijenjamo količinu struje na bazi tranzistora.

Ispitivanje tranzistora

Tranzistore možemo razvrstati na dvije osnovne grupe NPN i PNP tranzistore. Ispitivati se mogu u samom uređaju kojem pripadaju i to pod naponom ili izvađeni iz uređaja. Kažemo da je tranzistor zatvoren kada put struje preko kolektora ka emiteru nije moguć.

Da bi tranzistor počeo voditi struju mora mu se osigurati radna točka, odnosno to je za silicijski tranzistor napon između baze i emitera 0,7V. Kada se taj napon ostvari struja počne slobodno teći od od kolektora prema emiteru ili obratno, zavisi o kojem se tipu tranzistora radi.

Odnosno sa malim naponom i malom strujom upravljamo velikom strujom kroz kolektor i emiter tranzistora. Ako tranzistor u uređaju koji ispitujemo nema osiguranu radnu točku odnosno napon od 0,7V između baze i emitera on ne radi. Kvar je moguć negdje drugdje u ispitivanom sklopu ili je nastao naponski proboj između baze i emitera tranzistora. Ako je nastao proboj razlika potencijala je između baze i emitera je nula volta. Tranzistor je neispravan. Opisano mjerenje treba izvesti pod naponom.

Tranzistori najćešće probijaju radi naponske špice koja je veća od dozvoljenog radnog napona između emitera i kolektora tranzistora, a pregaraju radi velike struje između emitera i kolektora koja je protekla radi kvara nekog drugog elementa u sklopu, kao i radi mogućeg pregrijavanja tranzistora.

Svim tranzistorima za veće struje potrebno je osigurati odvođenje topline, koja se razvija za vrijeme rada tranzistora. Odvođenje topline može biti izvedeno pasivnim ili aktivnim hladnjacima. Pasivni hladnjaci su hladnjaci koji su izrađeni od materijala koji dobro vodi toplinu, a zadatak im je da toplinu s tranzistora prime na sebe a potom ju predaju okolini. Aktivi su isti kao i pasivni samo im je dodan ventilator, pa se toplina odvodi kroz struju zraka koji struji preko hladila.

Uvod u digitalne uređaje - Inverter

U digitalnim uređajima postoje samo dvije vrijednosti, obično označene kao 0 i 1. 1 znači da je napon obično oko 5 V, a 0 da je napon 0 V.
Inverter se koristi u osnovnim sklopovima koji se nalaze u svim modernim elektroničkim uređajima. Kao što mu ime govori izlaz mu je obrnut od ulaza. Ako je ulaz 1 izlaz mu je 0 i obrnuto. to pokazuje slijedeća tablica:


Radi vježbe ćemo napraviti inverter prema slici:


Ulaz može biti spojen ili na 9V ili 0V koje ogovara digitalnoj 0 i 1. Kada je inverterov ulaz 9V uključit će se prvi tranzistor i upalit će se LED prvog tranzistora. To će prouzrokovati izlazni napon od 0.2V. Budući da taj nedovoljni napon dolazi na drugi tranzistor on ostaje isključen. Voltaža se može vidjeti na slici ispod.


Kada je na ulazu 0V prvi tranzistor je isključen kao i njegova dioda. Na njegovom izlazu je porastao napon koji je dovoljan da bi uključio drugi tranzistor. Kroz prvi tranzistor ipak protječe neka mala struja od 3 mA koja je nedovoljna za njegovo pokretanje. koristeći Ohmov zakon dobivamo voltaže prema slici:


Prebacivanjem ulaza između 0 i 9V vidimo da kada je ulaz uključen izlaz je isključen i obrnuto. To demonstrira invertirajuće svojstvo Invertera.

Automatsko isključenje

Sklop ovdje predstavljen ugasiti će baterije i oneomogućiti rad sklopa nakon 30 sekundi nekorištenja. Ponovno uključivanje vrši se pritiskom na sklopku tj taster S1. Sklop služi za pogašivanje simetričnog napajanja(označeno na shemi kao U+ i U-).

Tablica dijelova:

Izlazno audio pojačalo 100/140W

Opis rada pojačala

Niskofrekventni signal sa pretpojačala dovodi se na ulazni stupanj kojeg čine tranzistori T1 i T2. Ova dva tranzistora, vezana u diferencijalnom spoju, imaju ulogu da uz pojačavanje signala vrše i namještanje potencijala na izlazu pojačala i potencijala mase. Ukoliko se na izlazu pojačala pojavi jednosmjerni napon, diferencijalni stupanj sa tranzistorima T1 i T2 ga otkriva, pojačava i dalje posredno kompenzira nastalu promjenu. Zahvaljujući tome, postignuta je izvanredna stabilnost nulte točke na izlazu pojačala što znači da je jednosmjerni napon na izlazu stalan i jednak nuli. Sa diferencijalnog stupnja niskofrekventni signal se vodi na pogonski stupanj, odnosno tranzistor T3, koji radi u klasi A u spoju sa zajedničkim emiterom. Kao zaštita od samoosciliranja pogonskog stupnja u području viših frekvencija, između baze i kolektora tranzistora T3 vezan je kondenzator C3. Tranzistor T4 ima ulogu generatora konstantne struje za izlazne tranzistore. Komplementarni izlazni stupanj izveden je sa tranzistorima T8 i T9 koji su konstruirani tako da svaki od njih u istom kućištu sadrži po dva tranzistora vezana u darlingtonovom spoju. Ovaj spoj odlikuje se velikim strujnim kao i naponskim pojačanjem. Izlazni darlington tranzistori rade u klasi AB sa malom mirnom strujom kolektora. Uslijed temperaturnih promjena i variranja napona napajanja, mirna struja mijenja svoju vrijednost. Ulogu automatskog podešavanja mirne struje, tokom rada pojačala, vrši tranzistor T5. U cilju zaštite izlaznih tranzistora od preopterećenja predviđeni su tranzistori T6 i T7.Filterski spoj na izlazu pojačala, sastavljen od otpornika R19 i zavojnice L, ima zadatak da podesi faznu karakteristiku i na taj način osigura stabilnost pojačala u vezi sa negativnom reakcijom, uz razne opteretne impedancije. On je istovremeno i zaštita od eventualnog prodora VF smetnji, koje se mogu inducirati u vodičima koji povezuju pojačalo i zvučnike.


Oblik kućišta i raspored izvoda poluvodiča

Tranzistori T1, T2, T5 i T6 imaju oblik kućišta TO-92. U kućište TO-220 smješteni su tranzistori T3,T4 i T5, dok su izlazni tranzistori u kućištu TO-3. Diode D1 i D2 su u kućištu SOD-57, a zener-dioda ima kućište DO-34. Napominjemo da crni prsten na tijelu svake od dioda označava katodu. Dio bakrenih vodova na štampanoj ploči, gdje se montira trimer-potenciometar P, na prvi pogled izgleda malo “zakomplicirano”. To je zato, da bi se na to mjesto mogao postaviti bilo koji tip trimer-potenciometra: ležeći (horizontalni) ili stojeći (vertikalni), manji ili veći.


Montaža elemenata na štampanu ploču

Postavljanje i lemljenje elemenata na štampanu ploču poželjno je obaviti po redoslijedu koji je dat u tabeli uz montažnu shemu. Prvo treba montirati otpornike (R1 do R18) i trimer-potenciometar P, a zatim blok kondenzatore (C3 do C6). Nakon toga staviti elektrolitske kondenzatore (C1 i C2) pri čemu treba obratiti pažnju na njihov polaritet. Posljednji pasivni elementi koji se montiraju na štampanu ploču su otpornik R19 sa kalemom L. Razumije se da smo prethodno pripremili ove elemente na taj način što smo oko tijela otpornika namotali zavojnicu koja ima 10 zavoja. Za namotavanje zavojnice upotrijebljena je lakom izolirana bakrena žica promjera od 0,7mm do 1mm s tim da zavoje slažemo jedan do drugog. Sa krajeva zavojnice potrebno je skinuti lak izolaciju, uviti krajeve oko izvoda otpornika i na tim mjestima ih zalemiti. Lemljenje aktivnih komponenata počinjemo diodama D1, D2 i ZD, nakon toga postavljamo tranzistore T1 do T4, a zatim tranzistore T6 i T7. Za razliku od pasivnih komponenata, diode i tranzistori su mnogo osjetljiviji na utjecaj temperature. Stoga, prilikom lemljenja moramo voditi računa da su što krače u dodiru sa lemilicom, a da pri tome lemni spoj bude što kvalitetniji.

Montiranje izlaznih tranzistora

Najveću poteškoću predstavlja montiranje tranzistora T5, T8 i T9 zbog toga što je na štampanu ploču istovremeno sa tranzistorima potrebno postaviti i hladnjak. Tranzistor T5 mora biti pričvršćen na isti hladnjak na kome su montirani tranzistori T8 i T9. Dakle, sva tri tranzistora u termičkoj su vezi i moraju biti električno izolirani od hladnjaka, što se postiže umetanjem podmetača i plastičnih podloški. Pošto je potrebno ostvariti što bolju termičku vezu tranzistora i hladnjaka, preporučuje se premazivanje dodirnih površina tankim slojem silikonske paste. Mehaničko učvršćivanje postiže se vijcima i maticama M-3 koje treba dobro zategnuti. Postupak pravilnog montiranja tranzistora T5, T8 i T9 izvodi se prema skici. Treba napomenuti da prikazani aluminijski hladnjak "L" profila služi samo za montažu tranzistora i kao njihova mehaničko-termička veza sa glavnim hladnjakom. Potrebno je da ukupna površina hladnjaka bude najmanje 500 cm2. Dodirne površine montažnog i glavnog hladnjaka poželjno je također premazati tankim slojem silikonske paste, prije nego što ih što čvršće međusobno spojimo vijcima.


Podešavanje mirne struje izlaznih tranzistora
Poslije sastavljanja pojačala i njegovog priključivanja na ispravljač, potrebno je trimer-potenciometrom P izvršiti podešavanje mirne struje izlaznih tranzistora. Mirna struja namješta se bez ulaznog signala. Prije nego što se pristupi operaciji podešavanja treba, uz neuključeni ispravljač, odvojiti kolektor tranzistora T8 od plus pola napajanja.
Zatim se na univerzalnom instrumentu izabere miliampermetarsko područje, plus pol instrumenta se spaja na plus pol napajanja, a minus pol instrumenta ide na kolektor tranzistora, kao što je prikazano slikom. Kada se prekontrolira da su ovi spojevi korektno ostvareni, može se pristupiti uključenju ispravljača. Malim odvijačem se lagano okreće trimer-potenciometar P sve do trenutka kada univerzalni instrument pokaže vrijednost struje od 50 mA. Time je podešavanje završeno. Preostaje da se isključi ispravljač, odspoji instrument i kolektor tranzistora T8 ponovo spoji sa plusom napajanja.


Shema ispravljača
Napajanje pojačala snage KP-510 vrši se pomoću jednostavnog dvostranog ispravljača, čija shema je predstavljena sljedećom slikom.


Date su i vrijednosti elemenata ispravljača:
Vcc=42V; C=470uF/50V; C1=0,1uF; D=BY500; Vs=30V; Os=1,6A
Tehničke karakteristike:
Sinusna snaga............................ 100 W
Muzička snaga ......................... 140 W
Impedancija zvučnika ..................... 8 W
Izobličenja pri maksimalnoj snazi .. 0,1 %
Napon napajanja............+42 / 0 / -42 V
Maksimalna potrošnja struje..... ..... 1,8A
Struja mirovanja izl. tranzistora .... 50 mA
Frekventni opseg ...............20 Hz do 30 kHZ 1 dB
Odnos signal-šum ....................... -95 dB
Maksimalni ulazni signal .................... 1V




Potrebne komponente:
R16 ........ 1 kohm 1/4W
R17 ........ 0,33ohm 5W
R18 ......... 0,33ohm 5W
R19 ..... 6,8ohm 2 do 5W
P trimer-potenciometar 10kW

KONDENZATORI I ZAVOJNICE:
C1 ..... 6,8mF 25V tantal elko
C2............. 47mF,16V elko
C3 ....................... 150 pF blok
C4 ....................... 150 pF blok
C5 .... 180 nF (184K) 63V blok
C6 .... 180 nF (184K) 63V blok
L . 10 zavoja žice 1mm CuL preko otpornika R19

TRANZISTORI:
T1 .............. BC547
T2 .............. BC547
T3 .......... 2SA1293
T4 ...BDT95,TIP31C
T5 .BDT95, TIP31C
T6 ........... BC547
T7 ........ BC557
T8 ............... ON709
T9 BDX88C,BDX65B

DIODE:
D1 ........ 1N5059
D2 ......... 1N5059
ZD .. ZPY9,1 1,3W

OTPORNICI:
R1 .. 10 kohm 1/4 W
R2 .. 680 ohm 1/4W
R3 . 4,7kohm 1/4W
R4 . 8,2kohm 1/4W
R5 . 330ohm 1/4W
R6 ....10ohm 1/4W
R7 . 100kohm 1/4W
R8 . 39 kohm 1/4W
R9 1,2kohm 1/4W
R10 2,7kohm 1/4W
R11 1,2kohm 1/4W
R12 ... 100 ohm 1/4W
R13 ... 470ohm 1/4W
R14 ... 470 ohm 1/4W
R15 ..... 1 kohm 1/4W

Tranzistorsko paljenje

Bit tranzistorskog paljenja je strujno rasterećenje platina. Tako se rok trajanja platina poveća i do 5 puta.

Opis rada sklopa:

Kada se platine zatvore struja prolazi kroz otpornike R1, R2, R3. Na bazi tranzistora T1 pojavi se napon koji otvori tranzistor i struja prolazi preko emitera tranzistora na kolektor preko otpornika R4 i R5 te otvori tranzistor T2, koji počne voditi. Strujni krug se zatvara preko primarnog svitka bobine preko kolektora i emitera T2 na masu. Tada uslijed indukcije se u sekundaru bobine inducira visoki napon, koji se odvodi na svijećicu motora. Uslijed samoindukcije u primarnom svitku bobine javlja se visoki napon, koji može oštetiti tranzistor T2. Da bi se to izbjeglo spojena je Zener dioda napona 300V, koja reže naponske špice uzrokovane samoindukcijom bobine.

NF pojačalo 70W

Svim tranzistorima treba osigurati dobro hlađenje.

Automatsko paljenje brisača automobila

Osjetilo je izvedeno s dva tranzistora u Darlingtonovom spoju. Strujni krug tranzistora T1 se zatvori na bazu tranzistora preko elektroda osjetila kada ga premosti kapljica kiše. Tog trenutka relej privuče, i upali brisače automobila.

Izvor napajanja 50V

Izvor napajanja / 12V

Tranzistoru BD 135 treba osigurati dobro odvođenje topline.

Dinamičko ispitivanje tranzistora i određivanje tipa

Potenciometar P1 stavi se na maximalni otpor. Tada priključimo tranzistor koji želimo ispitati. Polako počnemo snizivati otpor na P1 dok ne zasvijetli neki LED. Kad svijetli LED1 tranzistor je tipa NPN, kad svijetli LED2 tranzistor je tipa PNP. Ako svijetle obe LED diode ili nijedna tranzistor je neispravan.

Foto elektronički elementi

Foto elementi su elektronički elementi koji pod utjecajem svijetla mjenjaju svoju vodljivost. To znači da takvi elementi priključeni u strujni krug ne vode struju dok na njih ne djeluje svijetlost. To su foto otpornik, foto tranzistor, foto dioda i foto tiristori. Ovi elektronički elementi našli su široku primjenu. Koriste se u sklopovima za zaštitu u industriji, sklopovima za alarmne sustave, telefoniji itd.. Ima ih u posebnoj izvedbi u obliku integriranog kruga koji služi za galvansko odvajanje strujnih krugova koji međusobno moraju biti povezani a opet bez direktnog utjecaja jednoga na drugi sklop.


Na shemi je prikazan jedan takav spoj s foto otpornikom. U strujni krug foto otpornika vezan je relej i promjenjivi otpornik. Potreban nam je relej koji u beznaponskom stanju ima jedan kontakt zatvoren. U strujnom krugu kontakta releja spojena je žarulja vanjske rasvjete. Svitak releja je u strujnom krugu foto otpornika. Kada nema svijetla kroz svitak releja ne teče struja i njegov kontakt je zatvoren. Zatvoreni kontakt drži upaljenu žarulju. Pojavom svijetla naprimjer ujutro, foto otpornik počne voditi struju aktivira se relej koji privuče i isključi kontakt, a žarulja se ugasi. Promjenjivim otpornikom možemo namjestiti na kojem intezitetu svijetla želimo da relej proradi.