Kako smo već rekli, transformator može biti opterećen bilo kojim opterećenjem između praznoga hoda i kratkog spoja. Međutim, transformator se može trajno opteretiti samo do neke maksimalne, određene snage pri kojoj gubici u transformatoru ne proizvode toliko topline da bi temperatura izolacije prešla trajno dopuštenu.
Isto tako neće biti svejedno koji je napon priključen na transformator, kao ni njegova frekvencija, i to kako zbog izolacije i popratnih pojava u jezgri, tako i zbog održanja potrebnog napona i frekvencije za trošila, priključena na sekundarnoj strani.
Trajno dopuštena maksimalna priključena snaga i potreban primarno priključeni napon i njegova frekvencija, a time određeni sekundarni napon i obje struje, zovu se nazivne vrijednosti transformatora.
Prikazani su postovi s oznakom primarni namot. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom primarni namot. Prikaži sve postove
Osnovne jednadžba transformatora
Magnetski tok u jezgri koji obuhvaća sve zavoje obaju namota i koji se mijenja sinusoidalno inducirat će u njima e. m. s. koje efektivnu vrijednost dobivamo prema poznatim jednadžbama:
za primarni namot:
a za sekundarni namot:
Podijelimo li te dvije jednadžbe međusobno, dobivamo, prvu osnovnu jednadžbu transformatora:
za primarni namot:
a za sekundarni namot:
Osnovne fizikalne pojave transformatora
Iskoristimo li pojavu međusobne indukcije na taj način da dva svitka, galvanski međusobno odvojena (a moguće je i više od dva), povežemo magnetski što čvršće, npr. kako prikazuje si. 1. 1, dolazimo do električne naprave nazvane transformator.
Kako se vidi iz slike, ta je naprava u principu konstruirana tako da su na zatvoreni željezni okvir stavljena dva svitka. Svitke nazivamo namotima transformatora a željezni okvir jezgrom (kosturom).
Slika 1.1 Transformator
Kako se vidi iz slike, ta je naprava u principu konstruirana tako da su na zatvoreni željezni okvir stavljena dva svitka. Svitke nazivamo namotima transformatora a željezni okvir jezgrom (kosturom).
Pretplati se na:
Postovi (Atom)

