Sve dijelove je lako za kupiti. S trimerom se podešava razina na kojoj se uključuje okidač. Bolje koristite 1N4001 diodu ako ste u mogućnosti! Zamjena za 2N2222: NTE123A, ECG123A, PN100....
Prikazani su postovi s oznakom shema. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom shema. Prikaži sve postove
Svjetlo/mrak aktivirani relej
Sve dijelove je lako za kupiti. S trimerom se podešava razina na kojoj se uključuje okidač. Bolje koristite 1N4001 diodu ako ste u mogućnosti! Zamjena za 2N2222: NTE123A, ECG123A, PN100....
Testiranje 555 timera
Lista s dijelovimaR1 = 68K, 5%
R2 = 39K, 5%
C1 = 1uF, 16V
C2 = 10nF (0.01uF) keramički
Dvije crvene LED diode
8-pinsko podnožje za 555
On-off prekidač
1 - ON-OFF prekidač nije obavezan
2 - Kada trepere obje diode 555 je najvjerojatnije u dobrom stanju; u bilo kojem drugom slučaju je druga vjerojatnost..... neispravan je!!
3 - Brzina treperenja se može regulirati promjenom C2
Zvučnici
Osnovni zadatak zvučnika kao krajnjeg elementa svakog audio uređaja je pretvaranje električne struje u zvuk.Mogu biti građeni za male snage od svega nekoliko mW pa do velikih snaga od 200W i više.
Kakve je snage i kakvih dimenzija i konstrukcije određuje uređaj u kojem obavlja funkciju. Zvučnik se sastoji od membrane, stalnog ( permanentnog ) magneta, zvučnog namota te nosača svih tih djelova. Prolaskom struje kroz svitak zvučnika stvara se magnetsko polje koje je tako usmjereno da se odbija ili privlači(zavisi od konstrukcije) od magnetskog polja stalnog magneta te na taj način pokreće membranu koja stvara zvuk.
Kada je struja veća sile su veće i obratno. Radi opisanog treba paziti na polarizaciju zvučnika posebno onih za veću snagu jer se na taj način određuje smjer kretanja membrane prema unutra ili prema van. Radi bolje reprodukcije zvuka zvučnici se ugrađuju u kutije. Da bi zvuk bio što bolji u jednu zvučničku kutiju ugrađuje se sistem od dva ili više zvučnika.
Za reprodukciju viših i srednjih tonova koriste se zvučnici manje dimenzije membrane a za niske tonove s velikom membranom. Takav sklop zvučnika u jednoj zvučničkoj kutiji zovemo i zvučnički sistem. Kako bi takav zvučnički sistem od dva ili više zvučnika mogao što vjernije reproducirati zvuk s jednog kanala izlaznog pojačala potrebno je sistemu dodati i još jedan elektronički sklop koji se zove zvučnička skretnica. Zadatak skretnice je taj da filtrira određene tonove i šalje ih na određeni zvučnik. To se postiže određenim RC spojevima
Kakve je snage i kakvih dimenzija i konstrukcije određuje uređaj u kojem obavlja funkciju. Zvučnik se sastoji od membrane, stalnog ( permanentnog ) magneta, zvučnog namota te nosača svih tih djelova. Prolaskom struje kroz svitak zvučnika stvara se magnetsko polje koje je tako usmjereno da se odbija ili privlači(zavisi od konstrukcije) od magnetskog polja stalnog magneta te na taj način pokreće membranu koja stvara zvuk.
Kada je struja veća sile su veće i obratno. Radi opisanog treba paziti na polarizaciju zvučnika posebno onih za veću snagu jer se na taj način određuje smjer kretanja membrane prema unutra ili prema van. Radi bolje reprodukcije zvuka zvučnici se ugrađuju u kutije. Da bi zvuk bio što bolji u jednu zvučničku kutiju ugrađuje se sistem od dva ili više zvučnika.Za reprodukciju viših i srednjih tonova koriste se zvučnici manje dimenzije membrane a za niske tonove s velikom membranom. Takav sklop zvučnika u jednoj zvučničkoj kutiji zovemo i zvučnički sistem. Kako bi takav zvučnički sistem od dva ili više zvučnika mogao što vjernije reproducirati zvuk s jednog kanala izlaznog pojačala potrebno je sistemu dodati i još jedan elektronički sklop koji se zove zvučnička skretnica. Zadatak skretnice je taj da filtrira određene tonove i šalje ih na određeni zvučnik. To se postiže određenim RC spojevima
Svjetlo za telefon
Primjena sklopa: Kada zazvoni telefon ovaj urađaj daje svjetlosnu indikaciju zvonjave (pali i gasi žarulju)
Opis rada sklopa: Istosmjerni napon sa telefonske linije se odvaja sa C1 tj. propušta se izmjenični koji se pojavljuje kada zvoni telefon. Optovezni element IC1 ima dijak te detektor prolaska kroz 0 za pogon trijaka. Kada svijetli LE-dioda u optokapleru dijak pokrene trijak te se pali žarulja L1.
Tablica elemenata:
Stabilizirani ispravljač 1.5...30V/2A (uA723)
Električna shema ispravljača prikazana je na sl.
, a izgled prototipa na sl.
Izlazni napon može se regulirati u području 1,5...30 V, jakost struje maksimalno 2 A, brum i šum minimalni, manji od 100 uV .Sve to dobiveno je integriranim sklopom uA 723, specijalno konstruiranom za stabilizatore i regulatore napona.
Opis integriranog sklopa uA 723
Integrirani sklop uA 723 je specijalno konstruiran za stabilizirane regulatore napona. Na sl. 12 prikazana je blok-shema, koja pokazuje sastavne sklopove regulatora. To su: unutarnji izvor referentnog napona, pojačalo greške P.G. sa dva ulaza (oba ulaza su dostupna da bi se sklop mogao upotrijebiti u različitim spojevima, a ne samo s uzemljenim pozitivnim polom) te ugrađeni serijski tranzistor (izlazni stupanj) čiji kolektor ima poseban izvod na kućištu (Uc). Rad sklopa najbolje se može opisati promatrajući pojednostavljenu shemu na sl. 13.
Izvor prednapona za sklop regulatora dobiva se generiranjem stabiliziranog napona u odnosu na točku U+ pomoću Zenerove diode D1, koja se napaja konstantnom strujom I1. Taj se napon zatim primjenjuje za dobivanje prednapona koji kontrolira izvore struja I1 i I2.
Osnovni element izvora referentnog napona je Zenerova dioda D2, koja ima standardan napon od 6,2 V uz 200 uA i tipičan temperaturni koeficijent +2,4 mV / oC. Struja kroz nju regulira se otporom R8. Napon Uref sastoji se od Zenerovog napona diode D2 i napona između baze i emitera tranzistora T6. Iz osnovnog odnosa napona B-E i njegove kolektorske struje, proizlazi da je njegov temperaturni koeficijent napona B-E funkcija kolektorske struje. Stoga se u izvoru referentnog napona temperaturni koeficijent napona B-E tranzistora T6 određuje strujnim izvorom 12, tako da se poništi temperaturni koeficijent diode D2. Tako dobivamo tipičan referentni napon od 7 ,15 V s nominalnim temperaturnim koeficijentom nula. Tranzistor T5 daje struju za D2, ali obavlja i strujno pojačanje tako da se struja može uzimati i sa stezaljki Uref, ako je to potrebno.
U pojačalu greške tranzistori Tl1 i T12 su diferencijalni par tranzistora, koji se napajaju strujnim izvorom 2 x I3. Opteretni otpor za T12 je PNP strujni izvor 13 (kompletna električna shema uA 723 prikazana je na sl. 14), stoga u ravnotežnom stanju, tj. kada su naponi na bazama tranzistora Tll i T12 jednaki, kolektorske struje 13 tih tranzistora su jednake. Kolektor tranzistora T11 spojen je na stabilan izvor referentnog napona. Struja I3 ima vrijednost od 160 µA. U radu se napon Uref priključuje na bazu tranzistora T11, a napon proporcionalan željenom izlaznom naponu priključuje se na bazu tranzistora T12. Kada je krug povratne veze zatvoren preko izlaznog stupnja µA723 i vanjskog serijskog tranzistora (ako se on upotrebljava) dva ulaza pojačala greške prisiljavaju na ravnotežu i tako definiraju izlazni napon s obzirom na Uref i s obzirom na omjere otpora.
Izlazni supanj sastoji se iz dvostrukog emiterskog slijedila (T14 i T15) da bi se izbjeglo preopterećenje tranzistora T12. To također pojednostavljuje frekvencijsku kompenzaciju pomoću samo jednog kondenzatora spojenog između kolektora tranzistora T12 i(izvod COMP) i baze tranzistora T12 ili mase, što je dovoljno za stabilan rad. Tranzistor T16 služi za ograničenje struje. Pri određenoj razini izlazne struje i vanjskog otpora za "strujnu osjetljivost", kolektor tranzistora T16 odvede većinu struje iz strujnog izvora I3. To znači da on dovodi do isključenja izlaznog stupnja i ograničenja izlazne struje.
Tranzistor T1 je N-kanalni FET građen kao i ostali elementi integriranog kruga. Upotreba FET-a ima dvije prednosti: linijska regulacija je poboljšana, jer je struja kroz T1 neovisna o varijacijama napona ispravljača, te je disipacija snage smanjena, jer se struja bitno ne povećava uz visoke napone napajanja.
Tranzistori T2,T7 i T8 su strujni izvori. Izlazni tranzistor snage T15 sastoji se od više tranzistora s individualnim emiterskim otporima za izjednačenje struje. Tom tehnikom proširuje se područje rada i povećava maksimalna izlazna struja od 150 mA.
Djelovanje ispravljača
Napon sa sekundara transformatora ispravlja se Greatzovim mostnim ispravljačkim spojem i filtrira se kondenzatorom C1. Prema zahtjevu za maksimalnu jakost struje određuje se vrijednost kondenzatora C1 koja iznosi oko 2000 µF za svaki amper izlazne struje (2000µF/A). Tako za Imax=2A iznosi C1=4000µF (minimalno).
Na izvodu Uref integriranog sklopa napon iznosi 7,15 V. Minimalni napon koji se može dobiti iz ispravljača jednak je naponu na neinvertirajućem ulazu (+; non invert. input) itegriranog sklopa. Taj napon određen je omjerom otpora R1 i R2:
R1+R2 je otprilike 10 kOhm.
S kliznika potenciometra vodi se napon na invertirajući ulaz sklopa (-; invert. input) i s njim se regulira visina izlaznog napona ispravljača. Integrirani sklop, u ovom spoju, ne može dati napone niže od 1.5V. Tranzistori T1 i T2 spojeni u Darlingtonov spoj rade kao promjenjivi otpor, tj. serijski regulator napona. Otpornik R5 (Rsc) ograničava izlaznu struju ispravljača na maksimalnu željenu vrijednost. Kada pad napona na Rsc, izazvan strujom kroz njega, dospije do 0.65V, limiter počinje djelovati. Smanjuje se izlazni napon ispravljača tako da struja ne prijeđe struju I određenu sa Rsc (sl. 15)
Izlazni napon se može regulirati od minimalne do maksimalne vrijednosti, dok će namještena vrijednost biti stabilna i neovisna o promjeni jakosti strujeod nule pa sve do vrijednosti malo manje od
Tada će, sa smanjenjem opteretnog otpora, napon padati i izlazna struja niti u jednom trenutku neće biti veća od Imax određene sa Rsc koji se izračunava prema izrazu:
Ako je potrebno da limiter djeluje pri nekoliko različitih maksimalnih jakosti struja, treba proračunati i toliko otpora Rsc, te ih za pojedine struje mijenjati preklopnikom (sl.16)
Uz sl.16 predloženo je nekoliko jakosti struja pri kojima bi limiter počeo djelovati. Treba paziti da kontakti preklopnika mogu izdržati struju najvećeg strujnog opsega, ovdje 2 A.
Gradnja ispravljača
Elementi se leme na tiskanu pločicu napravljenu prema sl. 17 .Montiraju se prema montažnom nacrtu sa sl. 18, Ispravljač je predviđen za maksimalnu struju od 2 A, ali mogu se dobiti i veće jakosti struja. No tada valja uzeti transformator veće snage, tako da može dati željenu jakost struje uz određeni maksimalni napon. Graetzov spoj te filterski elektrolitički kondenzator treba također prilagoditi željenoj struji. Umjesto tranzistora T2 potrebno je upotrijebiti dva paralelno spojena 2N 3055; u njihove emiterske krugove za izjednačenje struja, treba spojiti otpomike od. 0,33 Q/5 W .Integrirani sklop µA 723 proizvodi se u dva kućišta, u metalnom TO 100 (lijevo) i plastičnom DIL (desno).
Tiskana pločica je predviđena za DIL kućište, ali je moguće lemljenje i TO-kućišta. Tada treba pri spajanju integriranog sklopa upotrijebiti crteže rasporeda izvoda sa sl. 19.
Tranzistor T1 pričvršćuje se na malo hladilo napravljeno od aluminijskog U-profila. Tranzistor T2 pričvršćuje se na rebrasto hladilo. Za električnu izolaciju tranzistora od hladila upotrebljavaju se izolator od tinjca i plastične podloške (montiranje je jednako sastavljanju sa sl. 4.)
Baždarenje i spajanje instrumenata
Izlazni napon regulira se potenciometrom Pt. Da bi se znalo koliki je napon, tj. da bi se mogao namjestiti željeni napon, treba baždariti P1 ili ugraditi voltmetar, a za mjerenje izlazne struje može se ugraditi i ampermetar . Potenciometar se baždari ovako: na izlaz is pravljača spoji se voltmetar (univerzalni instrument). Na prednjoj ploči kutije ispravljača oko osovine potenciometra nacrta se kružnica. Na njoj se označe početni i krajnji položaj kliznika potenciometra (što iznosi oko 2700). Dugme treba označiti u obliku ispupčenja ili ureza. Tada se dugmetom okreće osovina potenciometra i gleda se napon koji pokazuje priključeni voltmetar. Kada napon na voltmetru poraste za 3 V , treba, prema položaju oznake na dugmetu, povući okomitu crtu na kružnicu. Tako se radi sve do Umax (sl. 20).
Bolje je određivanje izlaznog napona pomoću ugrađenog voltmetra. Za to se može upotrijebiti mikroampermetar ili miliampermetar. Ako se upotrebljava jedan instrument i kao voltmetar i kao ampermetar, treba ga spojiti prema sl. 21.
Preklopnik za odabiranje vrste rada instrumenta U-I mora imati kontakte koji izdrže maksimalnu struju ispravljača. Predotporom Rp prilagođava se indikatorski instrument mjerenju napona, a Rs je paralelni otpor (shunt) za mjerenje većih jakosti struja. Oni se računaju prema formulama:
gdje je Uizl(max) maksimalni izlazni napon ispravljača u voltima, Iizl(max) maksimalna izlazna struja ispravljača u amperima, Ui pad napona na instrumentu pri punom otklonu kazaljke (u voltima), Ii jakost struje kroz instrument pri punom otklonu kazaljke (u amperima).
Mogu se ugraditi i dva instrumenta. Jedan kao ampermetar, a drugi kao voltmetar (sl. 22.)
Popis materijala
IC=uA723
T1=BD139
T2=2N3055
G=B80C5000
D1=BZY36(ZY36)
C1=4700uF/63V
C2=4,7nF
C3=5uF/10V
C4=1nF
R1=10 kOhma
R2=3,3 kOhma
R3=1 kOhma
R4=2,2 kOhma
R5=0,33 Ohma (vidi tekst)
R6=100 Ohma
P1=10 kOhma/lin
Tr= transformator 220V/30V - 2.5 A
Os= osigurač 0,5 A
S1= prekidač
Rebrasto hladilo za T2, hladilo za T1, izolator od tinjca i plastične podloške
, a izgled prototipa na sl.
Izlazni napon može se regulirati u području 1,5...30 V, jakost struje maksimalno 2 A, brum i šum minimalni, manji od 100 uV .Sve to dobiveno je integriranim sklopom uA 723, specijalno konstruiranom za stabilizatore i regulatore napona.
Opis integriranog sklopa uA 723
Integrirani sklop uA 723 je specijalno konstruiran za stabilizirane regulatore napona. Na sl. 12 prikazana je blok-shema, koja pokazuje sastavne sklopove regulatora. To su: unutarnji izvor referentnog napona, pojačalo greške P.G. sa dva ulaza (oba ulaza su dostupna da bi se sklop mogao upotrijebiti u različitim spojevima, a ne samo s uzemljenim pozitivnim polom) te ugrađeni serijski tranzistor (izlazni stupanj) čiji kolektor ima poseban izvod na kućištu (Uc). Rad sklopa najbolje se može opisati promatrajući pojednostavljenu shemu na sl. 13.
Izvor prednapona za sklop regulatora dobiva se generiranjem stabiliziranog napona u odnosu na točku U+ pomoću Zenerove diode D1, koja se napaja konstantnom strujom I1. Taj se napon zatim primjenjuje za dobivanje prednapona koji kontrolira izvore struja I1 i I2.
Osnovni element izvora referentnog napona je Zenerova dioda D2, koja ima standardan napon od 6,2 V uz 200 uA i tipičan temperaturni koeficijent +2,4 mV / oC. Struja kroz nju regulira se otporom R8. Napon Uref sastoji se od Zenerovog napona diode D2 i napona između baze i emitera tranzistora T6. Iz osnovnog odnosa napona B-E i njegove kolektorske struje, proizlazi da je njegov temperaturni koeficijent napona B-E funkcija kolektorske struje. Stoga se u izvoru referentnog napona temperaturni koeficijent napona B-E tranzistora T6 određuje strujnim izvorom 12, tako da se poništi temperaturni koeficijent diode D2. Tako dobivamo tipičan referentni napon od 7 ,15 V s nominalnim temperaturnim koeficijentom nula. Tranzistor T5 daje struju za D2, ali obavlja i strujno pojačanje tako da se struja može uzimati i sa stezaljki Uref, ako je to potrebno.
U pojačalu greške tranzistori Tl1 i T12 su diferencijalni par tranzistora, koji se napajaju strujnim izvorom 2 x I3. Opteretni otpor za T12 je PNP strujni izvor 13 (kompletna električna shema uA 723 prikazana je na sl. 14), stoga u ravnotežnom stanju, tj. kada su naponi na bazama tranzistora Tll i T12 jednaki, kolektorske struje 13 tih tranzistora su jednake. Kolektor tranzistora T11 spojen je na stabilan izvor referentnog napona. Struja I3 ima vrijednost od 160 µA. U radu se napon Uref priključuje na bazu tranzistora T11, a napon proporcionalan željenom izlaznom naponu priključuje se na bazu tranzistora T12. Kada je krug povratne veze zatvoren preko izlaznog stupnja µA723 i vanjskog serijskog tranzistora (ako se on upotrebljava) dva ulaza pojačala greške prisiljavaju na ravnotežu i tako definiraju izlazni napon s obzirom na Uref i s obzirom na omjere otpora.
Izlazni supanj sastoji se iz dvostrukog emiterskog slijedila (T14 i T15) da bi se izbjeglo preopterećenje tranzistora T12. To također pojednostavljuje frekvencijsku kompenzaciju pomoću samo jednog kondenzatora spojenog između kolektora tranzistora T12 i(izvod COMP) i baze tranzistora T12 ili mase, što je dovoljno za stabilan rad. Tranzistor T16 služi za ograničenje struje. Pri određenoj razini izlazne struje i vanjskog otpora za "strujnu osjetljivost", kolektor tranzistora T16 odvede većinu struje iz strujnog izvora I3. To znači da on dovodi do isključenja izlaznog stupnja i ograničenja izlazne struje.Tranzistor T1 je N-kanalni FET građen kao i ostali elementi integriranog kruga. Upotreba FET-a ima dvije prednosti: linijska regulacija je poboljšana, jer je struja kroz T1 neovisna o varijacijama napona ispravljača, te je disipacija snage smanjena, jer se struja bitno ne povećava uz visoke napone napajanja.
Tranzistori T2,T7 i T8 su strujni izvori. Izlazni tranzistor snage T15 sastoji se od više tranzistora s individualnim emiterskim otporima za izjednačenje struje. Tom tehnikom proširuje se područje rada i povećava maksimalna izlazna struja od 150 mA.
Djelovanje ispravljača
Napon sa sekundara transformatora ispravlja se Greatzovim mostnim ispravljačkim spojem i filtrira se kondenzatorom C1. Prema zahtjevu za maksimalnu jakost struje određuje se vrijednost kondenzatora C1 koja iznosi oko 2000 µF za svaki amper izlazne struje (2000µF/A). Tako za Imax=2A iznosi C1=4000µF (minimalno).
Na izvodu Uref integriranog sklopa napon iznosi 7,15 V. Minimalni napon koji se može dobiti iz ispravljača jednak je naponu na neinvertirajućem ulazu (+; non invert. input) itegriranog sklopa. Taj napon određen je omjerom otpora R1 i R2:
R1+R2 je otprilike 10 kOhm.
S kliznika potenciometra vodi se napon na invertirajući ulaz sklopa (-; invert. input) i s njim se regulira visina izlaznog napona ispravljača. Integrirani sklop, u ovom spoju, ne može dati napone niže od 1.5V. Tranzistori T1 i T2 spojeni u Darlingtonov spoj rade kao promjenjivi otpor, tj. serijski regulator napona. Otpornik R5 (Rsc) ograničava izlaznu struju ispravljača na maksimalnu željenu vrijednost. Kada pad napona na Rsc, izazvan strujom kroz njega, dospije do 0.65V, limiter počinje djelovati. Smanjuje se izlazni napon ispravljača tako da struja ne prijeđe struju I određenu sa Rsc (sl. 15)
Izlazni napon se može regulirati od minimalne do maksimalne vrijednosti, dok će namještena vrijednost biti stabilna i neovisna o promjeni jakosti strujeod nule pa sve do vrijednosti malo manje od
Tada će, sa smanjenjem opteretnog otpora, napon padati i izlazna struja niti u jednom trenutku neće biti veća od Imax određene sa Rsc koji se izračunava prema izrazu:
Ako je potrebno da limiter djeluje pri nekoliko različitih maksimalnih jakosti struja, treba proračunati i toliko otpora Rsc, te ih za pojedine struje mijenjati preklopnikom (sl.16)
Uz sl.16 predloženo je nekoliko jakosti struja pri kojima bi limiter počeo djelovati. Treba paziti da kontakti preklopnika mogu izdržati struju najvećeg strujnog opsega, ovdje 2 A.
Gradnja ispravljača
Elementi se leme na tiskanu pločicu napravljenu prema sl. 17 .Montiraju se prema montažnom nacrtu sa sl. 18, Ispravljač je predviđen za maksimalnu struju od 2 A, ali mogu se dobiti i veće jakosti struja. No tada valja uzeti transformator veće snage, tako da može dati željenu jakost struje uz određeni maksimalni napon. Graetzov spoj te filterski elektrolitički kondenzator treba također prilagoditi željenoj struji. Umjesto tranzistora T2 potrebno je upotrijebiti dva paralelno spojena 2N 3055; u njihove emiterske krugove za izjednačenje struja, treba spojiti otpomike od. 0,33 Q/5 W .Integrirani sklop µA 723 proizvodi se u dva kućišta, u metalnom TO 100 (lijevo) i plastičnom DIL (desno).
Tiskana pločica je predviđena za DIL kućište, ali je moguće lemljenje i TO-kućišta. Tada treba pri spajanju integriranog sklopa upotrijebiti crteže rasporeda izvoda sa sl. 19.Tranzistor T1 pričvršćuje se na malo hladilo napravljeno od aluminijskog U-profila. Tranzistor T2 pričvršćuje se na rebrasto hladilo. Za električnu izolaciju tranzistora od hladila upotrebljavaju se izolator od tinjca i plastične podloške (montiranje je jednako sastavljanju sa sl. 4.)
Baždarenje i spajanje instrumenata
Izlazni napon regulira se potenciometrom Pt. Da bi se znalo koliki je napon, tj. da bi se mogao namjestiti željeni napon, treba baždariti P1 ili ugraditi voltmetar, a za mjerenje izlazne struje može se ugraditi i ampermetar . Potenciometar se baždari ovako: na izlaz is pravljača spoji se voltmetar (univerzalni instrument). Na prednjoj ploči kutije ispravljača oko osovine potenciometra nacrta se kružnica. Na njoj se označe početni i krajnji položaj kliznika potenciometra (što iznosi oko 2700). Dugme treba označiti u obliku ispupčenja ili ureza. Tada se dugmetom okreće osovina potenciometra i gleda se napon koji pokazuje priključeni voltmetar. Kada napon na voltmetru poraste za 3 V , treba, prema položaju oznake na dugmetu, povući okomitu crtu na kružnicu. Tako se radi sve do Umax (sl. 20).
Bolje je određivanje izlaznog napona pomoću ugrađenog voltmetra. Za to se može upotrijebiti mikroampermetar ili miliampermetar. Ako se upotrebljava jedan instrument i kao voltmetar i kao ampermetar, treba ga spojiti prema sl. 21.
Preklopnik za odabiranje vrste rada instrumenta U-I mora imati kontakte koji izdrže maksimalnu struju ispravljača. Predotporom Rp prilagođava se indikatorski instrument mjerenju napona, a Rs je paralelni otpor (shunt) za mjerenje većih jakosti struja. Oni se računaju prema formulama:
gdje je Uizl(max) maksimalni izlazni napon ispravljača u voltima, Iizl(max) maksimalna izlazna struja ispravljača u amperima, Ui pad napona na instrumentu pri punom otklonu kazaljke (u voltima), Ii jakost struje kroz instrument pri punom otklonu kazaljke (u amperima).
Mogu se ugraditi i dva instrumenta. Jedan kao ampermetar, a drugi kao voltmetar (sl. 22.)
Popis materijala
IC=uA723
T1=BD139
T2=2N3055
G=B80C5000
D1=BZY36(ZY36)
C1=4700uF/63V
C2=4,7nF
C3=5uF/10V
C4=1nF
R1=10 kOhma
R2=3,3 kOhma
R3=1 kOhma
R4=2,2 kOhma
R5=0,33 Ohma (vidi tekst)
R6=100 Ohma
P1=10 kOhma/lin
Tr= transformator 220V/30V - 2.5 A
Os= osigurač 0,5 A
S1= prekidač
Rebrasto hladilo za T2, hladilo za T1, izolator od tinjca i plastične podloške
Promjena smjera vrtnje DC motora
Ovakav sklop će dobrodoći svima koji se koriste istosmjernim motorima. Omogućena je promjena smjera gibanja motora a u isto vrijeme i kontrola brzine motora. Kada je kliznik potenciometra u sredini motor miruje. Pomicanjem kliznika npr. ulijevo dolazi do dijeljenja napona s baterije na potenciometru te se pobuđiva tranzistor T2 preko diode D1. Tada radna struja teče preko D1-motor-T2-masa(minus pol izvora).Diode D3 i D4 te otpornici R1 i R2 dodani su spoju radi smanjenj preostale struje tranzistora u zapiranju. Najbolje je uzeti žičani potenciometar opteretivosti 5W. Pošto DC motori nemaju veliku snagu sa ovim sklopom ćete moći pokretati jedan motor izvađen iz kazetofona ili nekog takvog motora.Elementi:
Određivanje napona Z – dioda
Ako imamo nepoznatu Z – diodu i želimo znati za koji je napon, tada ju spojimo prema shemi.Potenciometrom od 100k lagano dižemo napon dok kazaljka voltmetra ne stane. Tada voltmetar pokazuje napon Z – diode.
NiCd Punjač
• D1-4 = 1N4001
• IC1 = 7808 (regulator napona)
• C1 = 1000uF/16V
• C2 = 1uF/63V
• IL1-4 = 6V/0,05A žarulja
• BH1-4 = držač AA baterija
• F1 = 20mA osigurač + stalak
• T1 = transformator (10V/0,25A)
Treba mu otprilike 12-15 h da bi napunio 50 mA (za AA baterije).
Koristite samo baterije NiCd za punjenje!!
Napajanje pomuću silicijevih fotoelemenata
Sa ovakvim sklopom moći ćete napajati neka manja trošila (do 1mW u sunčanim danima, 0,2mW u oblačnim). U sklopu su upotrebljeni fotoelemnti BPY 64, 6 komada. Kao što je već rečeno oni mogu dati maksimalno 1mW snage. Njihova napon je dovoljan za utitravanje oscilatora. Frekvencija titranja oscilatora je 10kHz i ovisna je o osvjetljenju fotoelemenata te o opterećenju. Sklop se može upotpuniti i sa NiCad akumulatorima tako da nezavisno o osvjetljenju sa ovim sklopom uvijek možete napajati trošilo. Transformator T1 ima jezgru 9*5mm sa po 340 zavoja od 0,07mm bakrene žice na obe strane. Foto elementi se montiraju između točaka A i B.
Tablica elemenata:
Mjerenje temperature voltmetrom
Sklop sa slike će vam omogućiti mjerenje temperature pomoću tempetaruno ovisnog otpornika (PTC) i voltmetra. Voltmetar treba imati mjerni opseg najmanje 2V , unutrašnje otpornosti najmanje 100koma/V. Ovakav sklop će moći mjeriti temperature od -50 °C do 100 °C. Princip rada sklopa je mjerni most u čijoj se dijagonali nalazi mjerni instrument.
Kada je most u ravnoteži, instrument miruje. Promjenom stanja nekog dijela mosta (u ovom slučaju otpora PTC-a) most "izleti" iz ravnoteže te mjerni instrument nešto izmjeri. Otpor PTC-a na temperaturi od -50°C iznosi 1k a na 150°C 4,5k.Otpornik R2 mu je dodan radi linearizacije njegove karakteristike. Most u ovom slučaju predstavljaju otpori PTC/R2 R6/P3/R7. Na most se dovodi referentni napon od 2,49V sa zener diode(ovaj je napon potrebno namjestiti sa P1). Kako promjena napona na PTC-u nije dovoljna da očitije "izbaci" most iz ravnoteže pridodano je operaciono pojačalo IC1 čije se pojačanje podešava sa trimerom P1. Važno je napomenuti da PTC treba staviti u šuplju zakovicu i zaliti silikonskom masom postojanom na temperaturi te izolirati sklop od vlage jer ćemo baždariti sklop u tekućini.
Baždarenje se provodi na temperaturama od 0°C i 100°C. Na prvome mjerenju instrument treba pokazivati 0 a na drugome se treba maksimalno otkloniti (2V). Baždarenje se provodi namještanjem vrijednosti potenciometara P2 i P3.Za pravilan rad sklopa je važno da baterija bude puna.
Za operacijsko pojačalo možemo koristiti i neko drugo sličnih karakteristika.
Tablica elemenata:
Mjerač broja okretaja motora
Ovakav mjerač okretaja sastoji se od monostabilnog multivibratora sa ulaznom mrežom RC elemenata kao sklopom za okidanje. Signal sa platina se dovodi na RC mrežu. Kada motor ne radi (nema okretaja) tada je T2 u zasićenju pa kroz mjerni instrument ne protiče nikakva struja. U trenutku paljenja potencija kolektora T2 se neprestrano mijenja, oscilirajući od najviše vrijednosti do nule. Ova promjena će ovisiti o broju okretaja, a povećanjem broja okretaja T2 će sve češće ići u zapiranje te će tada na njegovu kloektoru biti i veći napon. Prije upotrebe instrument treba izbaždariti, a to napravite uz pomoć nekog motora kojemu možete mijenjati broj okretaja (npr. asishroni motor).
Tablica elemenata:
Malo tranzistorsko pojačalo
Ovakva izvedba pojačala je skoro standardna, radi se o dva stupnja pojačanja (prvo preko Q1 a drugo preko Q2 i Q3). Prvi stupanj pojača signal te ga šalje ovisno o poluperiodi signala na Q2 i Q3 dodatno pojačanje vrše ova dva tranzistora te šalju signal u zvučnik preko filtarskog kondenzatora C1. Signal neće proći preko suprotnog tranzistora jer je on tada zatvoren. Maksimalna snaga ovog pojačala je 50mW sa 8omskim zvučnikom a impendacija ulaza 500 oma. Sklop se napaja sa 9V i troši 30mA struje.
Tablica elemenata:
Audio LED VU meter
Ako Vam ikada zatreba LED VU metar, ova shema bi Vam mogla dobro doći...
Ovaj projekt je napravljen da radi na napajanju + 18 V 0 V - 18 V. Bitno je da se za LED diode dovede napajanje od 12 V. To je najlakše preko zasebnog stabilizatora napajanja. Ovakav spoj ima veliku prednost nad ostalim shemama. U ovoj shemi LED diode spojene su u seriju tako da je ukupna potrošnja samo 20 mA i nije ovisna o broju dioda koje su spojene.
Dva ulazna operacijska pojačala služe za pojačanje ulaznog signala. S prekidačem se bira različito osvjetljenje dioda. Moguće je da prikazuju srednju ili vršnu vrijednost. Treće operacijsko pojačalo daje logaritamsku skalu.
Ova shema je poprilično stara i u sadašnje vrijeme postoje IC koji to mogu puno lakše i jednostavnije napraviti, ali za amatera nije loša niti ova provjerena shema. Poradit' ću na tome da postavim i neku shemu VU metra s IC.
Ovaj projekt je napravljen da radi na napajanju + 18 V 0 V - 18 V. Bitno je da se za LED diode dovede napajanje od 12 V. To je najlakše preko zasebnog stabilizatora napajanja. Ovakav spoj ima veliku prednost nad ostalim shemama. U ovoj shemi LED diode spojene su u seriju tako da je ukupna potrošnja samo 20 mA i nije ovisna o broju dioda koje su spojene.
Dva ulazna operacijska pojačala služe za pojačanje ulaznog signala. S prekidačem se bira različito osvjetljenje dioda. Moguće je da prikazuju srednju ili vršnu vrijednost. Treće operacijsko pojačalo daje logaritamsku skalu.
Ova shema je poprilično stara i u sadašnje vrijeme postoje IC koji to mogu puno lakše i jednostavnije napraviti, ali za amatera nije loša niti ova provjerena shema. Poradit' ću na tome da postavim i neku shemu VU metra s IC.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)