Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru prometa

Sektor prometa sudjeluje s oko 30% u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u Hrvatskoj i s 34% u potrošnji energije u okviru ESD direktive. Sektor prometa je značajan zbog visoke godišnje stope porasta potrošnje energije koja je u posljednjem petogodišnjem razdoblju iznosila preko 5%. Najveći udio u potrošnji energije u sektoru ima cestovni promet s 88,7%. Ovakav trend se očekuje i u budućnosti, zbog povećanja broja automobila, povećane prevaljene udaljenosti po automobilu i smanjenog broja putnika po automobilu.

Pregled svih mjera energetske učinkovitosti za sektor prometa


.:. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP), 17. ožujka 2010.
.:. Ukupni nacionalni indikativni cilj kod NEEAP, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru usluga, 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a), 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru prometa, 19. ožujka 2010.
.:. Horizontalne i međusektorske mjere, 19. ožujka 2010.

Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru usluga

Sektor usluga uključuje komercijalne usluge (uključujući mala i srednja poduzeća) i javni sektor. Udio sektora usluga u ukupnoj potrošnji energije u okviru ESD direktive iznosi oko 12%. Električna energija je dominantan oblik energije sa 63,4%, a slijede tekuća goriva sa 17,5% i prirodni plin s 14,5%. Udio toplinske energije u ukupnoj potrošnji sektora je relativno malen, oko 4,6%.

Fokus danog paketa mjera jest na javnom sektoru jer je u njemu lakše primijeniti mjere politike poticanja energetske učinkovitosti. Aktivnosti je potrebno usmjeriti na one mjere s vrlo niskim troškovima provedbe kao štosu poticanje promjena ponašanja zaposlenika kroz obrazovne i informacijske kampanje. Dodatno, u objekte javnog sektora potrebno je uvesti sustav gospodarenja energijom (SGE). Ove će se mjere provoditi u objektima državne uprave, kao i u objektima lokalne (regionalne) uprave. Kriterij energetske učinkovitosti u javnoj nabavi omogućit će brži prodor energetski učinkovitijih proizvoda i tehnologija na tržište, što će im smanjiti cijenu i potaknuti njihovo pojačano korištenje.

Pregled svih mjera energetske učinkovitosti za sektor usluga



.:. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP), 17. ožujka 2010.
.:. Ukupni nacionalni indikativni cilj kod NEEAP, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru usluga, 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a), 18. ožujka 2010.

Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava

Kućanstva su najveći pojedinačni potrošač energije u Hrvatskoj koji troše preko 30% ukupne neposredne energije prema podacima iz 2005. Kućanstva također imaju i najveću potrošnju električne energije (premašuju čak i potrošnju električne energije u industriji). Dominantni oblici energije koja se troši u kućanstvima su električna energija (28,3%) i prirodni plin (29,3%), ogrjevno drvo (15,5%), tekuća goriva (17,8%) i toplinska energija u obliku pare ili vrele vode (8,5%)

Politika energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava temelji se na paketu instrumenata kojima će pokriti različiti aspekti potrošnje energije u kućanstvima. Tim se paketom instrumenata nastoji povećati svijest građana o potrošnji energije i mogućim energetskim uštedama, poticajima potaknuti građane na primjenu mjera u svojim domovima i regulirati energetske karakteristike zgrada pri građenju i rekonstrukciji.

Pregled svih mjera energetske učinkovitosti za sektor kućanstava


.:. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP), 17. ožujka 2010.
.:. Ukupni nacionalni indikativni cilj kod NEEAP, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru usluga, 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a), 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru prometa, 19. ožujka 2010.
.:. Horizontalne i međusektorske mjere, 19. ožujka 2010.

Ukupni nacionalni indikativni cilj kod NEEAP

Nacionalni cilj izračunava se na temelju prosječne neposredne potrošnje energije za posljednjih pet godina za koje su dostupni podaci

Hrvatska je usvojila nacionalni indikativni cilj za energetske uštede od 9% neposredne potrošnje energije za devet godina do 2016. (prosječno godišnje smanjenje od 1%), što znači da je u Hrvatskoj potrebno ostvariti energetske uštede od najmanje 19.77 PJ


Izračun prosječne neposredne potrošnje energije temelji se na službenim hrvatskim energetskim statistikama koje se na godišnjoj razini objavljuju u izvješću MINGORP-a.

Energetska bilanca temelji se na fizičkom obujmu korištenja pojedinih energenata koji se pretvara u energetski ekvivalent u PJ primjenom standardiziranih pretvorbenih faktora kojima se količine utrošene električne energije i energenata pretvaraju u jedinstvenu mjernu jedinicu (PJ).


Kućanstva i promet imaju najveći udio u neposrednoj potrošnji energije, no raspodjela cilja nije napravljena na temelju ovih udjela, već se također temelji i na procjenama učinaka predloženih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti.

Smatra se da je mjere energetske učinkovitosti najlakše provoditi (propisati) u javnom sektoru, a provedba mjera u tom sektoru imati će i najjači spin-off u ostalim sektorima. Također, očekuje se da će industrija sama, a zbog komercijalnih interesa, sve više poduzimati mjere energetske učinkovitosti. Najmanji učinak očekuje se u sektoru prometa.

.:. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP), 17. ožujka 2010.
.:. Ukupni nacionalni indikativni cilj kod NEEAP, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru usluga, 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a), 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru prometa, 19. ožujka 2010.
.:. Horizontalne i međusektorske mjere, 19. ožujka 2010.

Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP)

Prvi nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti je izdalo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u rujnu 2008.g. U 2011. godini, u skladu sa zahtjevima izraditi će se i predati drugi nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti.
Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP) Republike Hrvatske udovoljava zahtjevima članka 14.1. direktive 2006/32/EC od 5. travnja 2006.

Akcijski plan sadrži mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj za ostvarivanje ciljeva u 2010. i 2016. i kako bi se udovoljilo zahtjevima da javni sektor bude predvodnik aktivnosti na području energetske učinkovitosti. Poboljšana učinkovitost svih dijelova energetskog sektora jedan je od ciljeva definiranih u toj strategiji, što uključuje proizvodnju, prijenos, distribuciju i krajnju potrošnju energije.

Neposredna potrošnja energije u okviru Direktive o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD) u Hrvatskoj je 2005. godine iznosila 235.70 PJ. Od toga, 34% energije se troši u kućanstvima, 34% u prometu, 13% u industriji, 12% uslužnom sektoru, 4% u poljoprivredi i 3% u graditeljstvu.



Prvi NEEAP sadrži mjere koje se već primjenjuju u Hrvatskoj, kao i mjere koje se planiraju primijeniti u sljedeće tri godine i od kojih će se većina nastaviti primjenjivati najmanje do 2016. U tablici 1. sažeto su prikazane očekivane energetske uštede koje će se ostvariti provedbom mjera predviđenih ovim Akcijskim planom.

Tablica 1. Nacionalni indikativni cilj za energetske uštede

Novi zakon o javnoj nabavi ističe da energetska učinkovitost može biti jedan od kriterija javne nabave. Kako bi se iskoristila ova zakonska mogućnost izradit će se i primjenjivati „Smjernice za zelenu javnu nabavu“. Smjernice će prvo koristiti središnja državna uprava kako bi svojim primjerom potaknula i druge na korištenje istih.

Očekuje se u 2008. i 2009. godini uspostavljanje i početak operativnog rada Operativne podružnice Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti (FZOEU) za energetsku učinkovitost (OPEnU). To provedbeno tijelo za politiku energetske učinkovitosti bila bi posebna ustrojstvena jedinica pri FZOEU koja bi u svom organizacijskom, kadrovskom i operativnom smislu nadomještala tipičnu institucionalnu podršku Agencije za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. Dodatno, svaka jedinica lokalne i regionalne samouprave poticati će se da uspostavi ured za gospodarenje energijom koji će se baviti lokalnim energetskim planiranjem te EE info centre u kojima će građani moći dobiti sve informacije o načinima uštede energije.

.:. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP), 17. ožujka 2010.
.:. Ukupni nacionalni indikativni cilj kod NEEAP, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru usluga, 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a), 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru prometa, 19. ožujka 2010.
.:. Horizontalne i međusektorske mjere, 19. ožujka 2010.