Hrvatska birokracija i neusklađenost

Kao ovlašteni projektant više sam se puta susretao sa ovakvim nelogičnostima i jednom prilikom bio zbog toga i kod ministrice Mrak-Taritaš, ali bez konkretnih rezultata. Tada se radilo o drugom problemu mnogo većem nego što je ovaj.

Radi se o postavljanju sunčanih elektrana za proizvodnju električne energije za pokrivanje vlastite potrošnje, a višak proizvedene električne energije se predaje u mrežu po tržišnim cijenama. Postavljanje elektrana za fizičke osobe subvencionira i Fond za energetsku učinkovitost što je još veći problem.

Naime imam 2 slučaja da je elektrana postavljena i da se sada rješavaju papiri za priključenje na mrežu. Za sklapanje ugovora sa HEP trgovinom koja otkupljuje višak proizvedene energije potrebno je priložiti potvrdu o upisu u registar poreznih obveznika na dohodak. U HEP Trgovini smo dobili informaciju da je moguće izdati navedenu potvrdu kao fizička osoba u poreznoj upravi, ali oni iz porezne ljude šalju u urede za gospodarstvo u kojemu tvrde da osoba mora otvoriti obrt. Pošto se najvećim dijelom radi o povratnicima koji su penziju zaradili vani i sada novac žele uložiti u nešto (u ovom slučaju sunčana elektrana) njima je neisplativo otvaranje obrta jer će im u tom slučaju davanja biti veća nego dobit od elektrane. Time gube posao projektanti, izvođači koje je ovlastilo ministarstvo i ispitivači ovakvih sustava. Ispada da je cijelom sustavu administracije bolje ništa ne raditi jer tako ne mogu u nizu koji se mora proći napraviti grešku.

7 činjenica o Nikoli Tesli koje dosad niste znali

Znanstvenik i inovator svjetskog Nikola Tesla izumio je magnetsko polje i višefazni sustav izmjeničnih struja. To znaju svi, no malo je poznato da je tajanstveni znanstvenik patio od opsesivno-kompulzivnog poremećaja što je uzrokovalo neka neobična ponašanja u njegovu životu. Primjerice, jeste li znali da je bio zaljubljen u pticu? Donosimo vam sedam neobičnih činjenica o ekscentričnom znanstvenom geniju!

1. TESLA JE BIO OPSJEDNUT BROJEM TRI
Prao je ruke tri puta zaredom, obilazio zgradu tri puta prije nego što bi ušao u nju.

2. MRZIO JE BISERE
Nije ih mogao smisliti. Toliko ih je mrzio da je odbijao razgovarati sa ženama koje su nosile bisere. Nitko ne zna zašto, ali svi se slažu da je to još jedan dokaz njegova opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

3. BIO JE U CELIBATU
Bračni život nije bio za Teslu koji je jednom rekao: "Mislim da većinu velikih izuma nisu otkrili oženjeni muškarci". Navodno je smatrao da bi seksualna aktivnost omela njegov znanstveni rad.

Na proljeće elektromobil XD na tržištu

Početkom 2013. godine Dok-ingov električni automobil XD će se napokon pojaviti na tržištu kao funkcionalno osobno vozilo, doznajemo iz te zagrebačke tvrtke.
Kako je za Poslovni dnevnik pojasnila Gordana Modrušan Horvat, direktorica marketinga u Dok-ingu, trenutno se radi o prednarudžbi za 10-15 komada, no nešto konkretnije će se moći reći početkom naredne godine kada automobil iz koncepta i prototipa preraste u komercijalni proizvod. Iz tvrtke kažu da su u narednom razdoblju mogući razni scenariji vezani za XD. "Pregovara se s nekoliko partnera i distributera za ovaj projekt. No, problem je da bi gotovo svaki strateški partner za XD želio proizvodnju preseliti iz Hrvatske. Naša želja je da se projekt nastavi razvijati u Zagrebu", kazala je Modrušan Horvat. O konkretnim imenima partnera s kojima se pregovara nije željela govoriti. Ali ako se ne bi postigao odgovarajući sporazum, a tržišne okolnosti budu nepovoljne, iz Dok-inga ne isključuju ni druge scenarije koji bi obuhvaćali zaustavljanje ili prodaju tog projekta."U XD je uloženo dosta novca, a činjenica je da se radi o vlastitim sredstvima koja su došla od naših drugih uspješnih projekta - strojeva za raminiranje te onih za rudarsku industriju i vatrogastvo. Vidjet ćemo do kada će se to moći financirati na taj način", navodi Modrušan Horvat.

Hipersfera - hrvatska bespilotna letjelica

HIPERSFERA je projekt za koji vjerojatno niste čuli. Ali u međunarodnoj znanstvenoj zajednici malo je sumnje da se radi o novom velikom uspjehu hrvatskih znanstvenika, odreda mladih intelektualaca koji su u Hipersferu već uložili više od 120.000 radnih sati.

Radi se zapravo o posebnoj vrsti bespilotne letjelice, zračnom brodu kakav do sada nije viđen, a čije su primjene u vladinom, komercijalnom i znanstvenom sektoru uistinu mnogostruke. Sama ideja projekta došla je od Bojana Pečnika, mladog znanstvenika koji je doktorirao u Njemačkoj, te se u Hrvatsku vratio s idejom unaprjeđenja znanstvene zajednice.

Nakon trogodišnje epizode na odsjeku za astronomiju splitskog PMF-a, Pečnik se prebacio u privatni sektor i osnovao aeronautičku tvrtku. Zajedno s prijateljem ekonomistom Robertom Grilcem stvorio je poslovni plan i u detalje razradio projekt, što im je osiguralo sredstva od Poslovno-inovacijskog centra Bicro, ureda Vlade RH koji se bavi upravo sufinanciranjem ovakvih projekata.


Hipersfera vas gleda s 20 kilometara visine

U Hipersferu je dosad uloženo oko milijun eura, prepričava Pečnik u razgovoru za Index, objašnjavajući da su oko 70 posto sredstava dobili od Bicroa, a ostalih 30 posto je stiglo od privatnih investitora. "Ulaganje u inovaciju uvijek je rizik, jer nema garancije da će projekt uspjeti", kaže Pečnik, ali zadovoljno konstatira kako Hipersfera zasad napreduje izvršno.

Osnovna primjena Hipersfere trebao bi biti nadzor teritorija, objašnjava mladi inovator. Hrvatska bi ga vlada, recimo, mogla koristiti za nadzor prometa ili granica. Posebno efikasna bi Hipersfera trebala biti u domeni sigurnosti; svakog ljeta, za vrijeme požarne sezone, takav nadzorni sustav štedio bi stotine milijuna kuna. "Jedna Hipersfera može nadzirati 2500 kvadratnih kilometara, npr. Zagreb i širu okolicu. S 15 do 20 takvih zračnih brodova, mogla bi se nadzirati cijela Hrvatska", objašnjava Pečnik.

Sama kontrola nad letjelicom gotovo da i ne može biti jednostavnija. Hipersfera je "pametni" zračni brod, koji je programiran da sam reagira na uvjete u kojima se nalazi. Visina od 20 kilometara prigodno je izabrana jer na njoj nema avionskog prometa, a atmosfera je vrlo stabilna pa bi sustav trebao funkcionirati besprijekorno. Prema Pečnikovom tumačenju, kad bi Hrvatska raspolagala s 20 takvih letjelica, 15 bi ih uvijek moglo biti u zraku i nadzirati cijeli državni teritorij, a ostalih pet bi ih po potrebi odmjenjivalo zbog održavanja. Svim letjelicama upravljalo bi se iz iste baze.


Prvi prototip Hipersfere ispunio je sva očekivanja koja su pred njim bila postavljena. Pečnik i njegov tim trenutno su u procesu izrade drugog prototipa, koji će ih dovesti samo na korak od izrade zračnog broda kakav je donedavno postojao isključivo u teoriji. No, da bi projekt priveli kraju, naglašavaju Pečnik i Grilc, potrebna su im dodatna sredstva; u Hipersferu će, prije nego bude puštena u uporabu, biti potrebno uložiti još oko 15 milijuna eura. Do završetka drugog prototipa bit će im potrebno oko dva milijuna eura.

Timu koji radi na Hipersferi to je trenutno najveći problem; unutar Hrvatske teško je pronaći osobu voljnu uložiti takvu vrstu kapitala u znanost, dok su strani investitori prema ulaganju u tako velike projekte u Hrvatskoj i dalje nepovjerljivi. "Možete li projekt prebaciti izvan Hrvatske?", pitanje je s kojim su se Pečnik i Grlić često susretali, ali na takav potez nisu spremni.

Izvor: Index.hr

Uski podžbukni program mars 45

Podžbukni modularni program elektroinstalacijskog materijala dizajna mars 45 se zasniva na sklopkama i utičnicama nazivnih struja 16 A, ispitanim prema europskim normama, s certifikatima VDE udruge.

Stezaljke utičnice i sklopke su bezvijčane, prvenstveno predviđene za vodove s krutim vodičem presjeka 1,5 mm2 do 2,5 mm2.

Sklopke i tipkala su izvedena u širini jednog i dva modula, postoje i izvedbe s ugrađenom LED diodom.

Utičnice su DIN izvedbe (kontakt zaštitnog uzemljenja izveden bočno), sa zaštitom od namjernog dodira dijelova pod naponom (tkz. Kinderschutz) u širini dva modula.

Komunikacijske, informatičke i antenske utičnice su izvedene u širini jednog modula s po jednim konektorom.

Tipke i umetci utičnica su bijele i antracit boje, a umetak utičnice se može isporučivati i u crvenoj i u zelenoj boji.

Okvir su izvedbi širine dva, tri, četiri i šest modula, a mogu se isporučivati u desetak boja različitih paleta te u izvedbama koje daju dojam metalizacije (zlata, aluminija, mesinga i boje suhog duhana).

Instalacijske kutije su u izvedbama širine tri, četiri i šest modula.

Sastavni dio ovog programa su još nosači sklopki i utičnica.

Isporuka programa je takva da se može kombinirati prema želji korisnika, a kompatibilan je sa sustavima ostalih proizvođača tako da se može ugrađivati u već ugrađene instalacijske montažne kutije.

Sklopke, tipkala, energetske utičnice, telekomunikacijske, antenske i informatičke utičnice mogu se bez problema ugrađivati u podne i kanalne sustave električnih instalacija.

Kod toga treba paziti da su sustavi:
• opremeljeni s ugradnim otvorima 45 x 45 mm i prihvatnim dijelom koji je kompatibilan s pričvrsnim sredstvom ugradnih uređaja
• istog stupnja IP zaštite

Više informacija: www.elektrokontakt.hr

Testiran prvi hrvatski vlak (Končar)

Da nas nije razmazio dizajn Crotram niskopodnog tramvaja, izgled prvog hrvatskog vlaka Končar - Električnih vozila (KEV) ostavio bi nas bez daha. Ali, ovoga puta čudo je ispod karoserije jer su svi bitni dijelovi za niskopodni elektromotorni regionalni vlak projektirani i izrađeni u Hrvatskoj.

Vlak se sredinom ožujka iz BiH, gdje je po prugama Željeznica federacije BiH kojima je prodan napravio 4000 km, vratio u Zagreb. U tvornici KEV-a na zagrebačkom Jankomiru dočekao nas je rastavljen i podignut na dizalice.

Okretna postolja

Radnici su obavljali ispitivanja prije brzinskih testova na kojima će juriti 176 km/h (na našim prugama jer je u BiH najveća dopuštena brzina 70 km/h).

– Dosad nismo imali cjelovito vlastito rješenje vlaka, pogotovo njegovog mehaničkog dijela, i za nas je njegov razvoj bio izazov. A koliko ga je složeno napraviti dovoljno govori da vlak proizvodi samo šest europskih država, a velesile Rusija i Kina nemaju svoje rješenje – rekao nam je predsjednik uprave KEV-a Ivan Bahun.

Voditelj projekta razvoja vlaka Jusuf Crnalić kaže da su posebno ponosni na to što su, pokraj električne i elektroničke opreme, prvi put razvili kompletan mehanički dio vlaka, kolne ormare i okretna postolja.

– Karakteristika niskopodnog vlaka je visoko težište, što je dodatno otežalo proces projektiranja postolja i sustava ogibljenja. Samo za ilustraciju, svaki auto ima 20-ak vibracijskih formi, dok ih naš vlak ima 250! – kaže voditelj dinamike vozila Krešimir Šalamon.

Upravljanje i komunikacija se u potpunosti odvija računalno pa će strojovođa u svakom trenutku znati što se događa na bilo kojem dijelu vlaka i u slučaju kvara moći munjevito reagirati.

– Sustav upravljanja vlaka čini 50-ak računala, a u svakom po dva procesora s time da i svi podsustavi imaju vlastito upravljanje. Primjerice, svaka vrata imaju svoje upravljanje, a čak je i toalet upravljan pomoću računala – kaže rukovoditelj projektiranja Damir Crnarić.

Dakako, u zahodima nema kamera, ali svi drugi dijelovi vlaka su pod videonadzorom, uključujući i vozačku kabinu. Vlak je u potpunosti klimatiziran, a posjeduje i crnu kutiju koja bi u slučaju nesreće razjasnila što se dogodilo.

Suradnja s Gredeljom

– Samo u koncernu Končar na programu tračnih vozila sudjeluje više od 1000 ljudi, a mi računamo da naši projekti hrane od 6000 do 7000 ljudi u Hrvatskoj. I statistike su pokazale da su tvrtke iz Hrvatske najkvalitetnije – kaže član uprave zadužen za proizvodnju Igor Jagodić.

Višestruko upravljanje omogućuje povezivanje tri vlaka i prijevoz 1500 putnika. Končar paralelno sa TŽV Gredelj radi i na gotovo istovjetnim prototipovima za HŽ, koji će biti
gotovi na jesen. Za razliku od bh vlaka, neće imati kafić i LCD televizore, ali će imati I. i II. razred.

Izvor: Vecernji.hr

Praćenje normi i propisa

Praćenje novih novih normi i standarda najčešće zahtjeva u većim projektnim uredima puno vremena. Manji projektni uredi također imaju obavezu pračenja normi i standarda što im oduzima dosta dragocjenog vremena.

Unazad nekoliko godina, hrvatske norme i standardi prilagođavaju se Europskim normama (EN) odnosno IECu, tako da sada većina normi ima u nazivu HRN EN ili HRN IEC. Hrvatski norme se mogu dobiti na uvid u Hrvatskom zavodu za norme. Tamo se norme mogu dobiti na uvid, ali se ne smiju kopirati mogu se jedino kupiti, što često nije jeftino.

Hrvatski zavod za norme je neovisna i neprofitna javna ustanova osnovana kao nacionalno normirno tijelo Republike Hrvatske radi ostvarivanja ciljeva normizacije:
• povećanja razine sigurnosti proizvoda i procesa,
• čuvanja zdravlja i života ljudi te zaštite okoliša,
• promicanja kvalitete proizvoda, procesa i usluga,
• osiguranja svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,
• poboljšanja proizvodne učinkovitosti,
• ograničenja raznolikosti, osiguranja spojivosti i zamjenjivosti te
• otklanjanja tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.

Hrvatski zavod za norme je član:
• Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO)
• Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva (IEC)
• Europskog odbora za normizaciju (CEN)
• Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC)
• Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) (status: NSO member)

Hrvatski zavod za norme obavlja poslove informativne središnjice za Sporazum o tehničkim zaprekama u trgovini Svjetske trgovinske organizacije i poslove kontaktne točke za Codex Alimentarius.

Ukoliko želimo bez puno istraživanja i proučavanja dobiti popis dijela trenutno važećih normi i standarda u području graditeljstva možemo posjetiti stranicu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=6226

Tamo se može iz popisa važeće literature za polaganje
stručnog ispita vidjeti koje su norme i standardi trenutno aktualni. To su u principu važeći pravilnici i norme što se tiče inspektora i onih koji pregledavaju projektnu dokumentaciju i izvođenje radova na građevini. Sve dodatne norme koje koristimo možemo pronaći u Hrvatskom zavodu za norme.

http://www.hzn.hr/index.html

Hrvati zaradili milijune na igri za iPhone

Lima Sky, tim koji čine hrvatski programeri Igor i Marko Pušenjak, autori su megapopularne igre Doodle Jump koja je do sada prodana u tri i pol milijuna primjeraka i svojim je autorima donijela oko 2,5 milijuna dolara.
Apple svojim autorima isplaćuje sedamdeset posto ukupne zarade, pa su tako braća Igor i Marko Pušenjak na Doodle Jumpu zaradila oko trinaest milijuna kuna.

Lima Sky je najavio izlazak Doodle Jumpa za iPad. S obzirom na popularnost igre na iPhoneu, svi smo se začudili kad se ona nije našla među ranim aplikacijama za iPad. Igor Pušenjak objasnio je razloge za New York Times: "Htjeli smo pričekati da primimo iPad u ruke i uvjerimo se kako mehanika igre izgleda na njemu, te da sve radi savršeno."

Autori igre bili su u pravu. BubbleWrap, njihov drugi naslov, odmah je portan za iPad i imao je mnogo problema s grafikom pri testiranju na iPad simulatoru.

"Ako ništa", kažu braća, "ovi problemi su nam pokazali da smo donijeli ispravnu odluku s Doodle Jumpom". Popravljena verzija BubbleWrapa dostupna je za iPad po istoj cijeni od 99 centi.

Datum izlaska Doodle Jumpa za iPad nije poznat, no Lima Sky trenutno radi na njemu. Igrica će sigurno postati još veći hit na iPadu zbog većeg ekrana i bolje interakcije s elementima igre.

Cilj igre je što uspješnije voditi stvorenje s četiri noge preko niza platformi bez da padnete s njih. Lika se kontrolira naginjući telefon u željenom smjeru. Igrači dobivaju bonuse u obliku propelera, raketa, opruga i trampolina, a potrebno je upucati čudovišta klikom na ekran.

Horizontalne i međusektorske mjere

Nekoliko mjera u ovom akcijskom planu odnose se na više sektora. Neke od mjera imati će učinak u energetskom sektoru. Energetski sektor nije sektor neposredne potrošnje pa stoga nije niti predmet Direktive 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD). No, poboljšanje učinkovitosti u energetskom sektoru izuzetno je važno za ostvarivanje cilja od 20% manje potrošnje primarne energije do 2020. godine kojega je u svojim dokumentima postavila Europska komisija.

Međusektorske mjere i njihova primjena u sektorima

Članak 5. Direktive 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD) zahtjeva da javni sektor bude predvodnik u postizanju nacionalnih ciljeva za poboljšanje energetske učinkovitosti i svojim primjerom potakne sudionike u ostalim sektorima na primjenu mjera energetske učinkovitosti. Nekoliko je mjera već na snazi, čija će provedba ispuniti ovaj cilj.

Na temelju već pokrenutih inicijativa i projekata, kao i zakonskih mogućnosti koje otvara Zakon o javnoj nabavi, u Hrvatskoj je najprimjerenije primjenjivati mjere:

a) nabava opreme i vozila na temelju liste kriterija energetske učinkovitosti za različite kategorije opreme i vozila
b) nabava opreme koja je učinkovita u svim načinima rada uključujući itzv. Stand-by način rada, te ima minimalne troškove rada ocijenjene na temelju analize minimalnih troškova čitavog životnog ciklusa ili druge odgovarajuće metode koje će dokazati troškovnu učinkovitost
c) obveza provođenja energetskih pregleda (audita) i provedbe troškovno učinkovitih mjera energetske učinkovitosti

Članak 7. Direktive 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD) propisuje da informacije o usvojenim zakonskim okvirima i financijskim mehanizmima za poticanje energetske učinkovitosti moraju biti transparentne i lako dostupne svim sudionicima odnosno akterima na tržištu energetske učinkovitosti. Ističe se da se jače mora promovirati učinkovita uporaba energije.

Promocija energetske učinkovitosti u Hrvatskoj trenutno se provodi kroz nacionalnu info-kampanju u sklopu projekta „Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj“, kojega zajendički provode MINGORP i UNDP.

Energetska učinkovitost strateški je interes energetske politike Republike Hrvatske, kako je izrekom rečeno u Zakonu o energiji i u Strategiji energetskog razvitka RH. Slika dolje prikazuje zakonske i strateške dokumente kojima se potiče (ili će se poticati) učinkovito korištenje energije u Hrvatskoj.

Pregled zakonskih i strateških dokumenta energetske učinkovitosti u RH

.:. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP), 17. ožujka 2010.
.:. Ukupni nacionalni indikativni cilj kod NEEAP, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru usluga, 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a), 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru prometa, 19. ožujka 2010.
.:. Horizontalne i međusektorske mjere, 19. ožujka 2010.

Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru prometa

Sektor prometa sudjeluje s oko 30% u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u Hrvatskoj i s 34% u potrošnji energije u okviru ESD direktive. Sektor prometa je značajan zbog visoke godišnje stope porasta potrošnje energije koja je u posljednjem petogodišnjem razdoblju iznosila preko 5%. Najveći udio u potrošnji energije u sektoru ima cestovni promet s 88,7%. Ovakav trend se očekuje i u budućnosti, zbog povećanja broja automobila, povećane prevaljene udaljenosti po automobilu i smanjenog broja putnika po automobilu.

Pregled svih mjera energetske učinkovitosti za sektor prometa


.:. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP), 17. ožujka 2010.
.:. Ukupni nacionalni indikativni cilj kod NEEAP, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru usluga, 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a), 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru prometa, 19. ožujka 2010.
.:. Horizontalne i međusektorske mjere, 19. ožujka 2010.

Banke ne daju da se auto budućnosti proizvodi u RH!

Nakon velikog uspjeha u Ženevi s električnim trosjedom XD, grupa Dok-Ing postala je traženija no ikada. Opel i Peugot već su izrazili želju da krenu u serijsku proizvodnju XD-a, dok poslovne banke ne žele Dok-Ingu dati potporu.


Vjekoslav Majetić, direktor grupe Dok-Ing, vratio se iz Ženeve. Tražen je, a i sam forsira poslovne razgovore. Automobilčić koji s jednom napunjenim baterijama prijeđe 250 gradskih kilometara, a po utrošku struje stoji desetinu troškova koje za istu kilometražu stvori golf s dizelskim motorom, mnogima je privlačan već zbog toga.

Njegov dizajner i konstruktor Igor Jurić radio je za Opel, pa se s Opelom i pregovara o serijskoj proizvodnji. Pregovara se i s drugim renomiranim proizvođačima. Da je u igri i Peugeot potvrdio je Večernjem listu i sam Majetić, koji ujedno dodaje da u vrijeme pregovora nije mudro imenovati sve zainteresirane. Uz Opel i Peugot ragovaraju s još četiri, a zadali su si razgovore s još dva velika proizvođača.

U Dok-Ingu imaju uhodan izvozni posao robotima za razminiranje. Ali automobil je nešto posve drugo – masovan proizvod koji osim upotrebljivosti i dopadljivosti mora imati i cijenu dostupnu tisućama kupaca.


Kada bi ga proizvodili manufakturno, stajao bi 30 tisuća eura, a ne bi ih mogli proizvesti koliko bi ga se tražilo. Domaća serijska proizvodnja ili suradnja s nekim od velikih, jedina su dva izbora. Trosjed XD proizveden industrijski mogao bi stajati 25 tisuća eura, pa i manje, ovisno o svjetskoj cijeni baterija.

Na pitanje Večernjaka zašto se ne bi prizvodio u Hrvatskoj, Majetić je rekao kako i oni to žele.

''Podupire nas HBOR, s čijih 80 milijuna kuna kredita financiramo tekuću proizvodnju za izvoz, a voljeli bismo znati bi li pokretanje domaće proizvodnje poduprla i Vlada. Na žalost, nemamo potporu poslovnih banaka za takav korak'', istaknuo je Majetić.

Na pitanje štite li strane banke uskraćivanjem kredita proizvodnju u vlastitim zemljama od budućeg konkurenta, Majetić je 'odgovorio' smješkom, dodavši da je to vrlo teška tema.

Izvor: Net.hr

Banke odbile kreditirati hrvatski električni auto

Banke su odbile financiranje prvog hrvatskog elektroautomobila nazvanog XD koji je izradio DOK-ING, u sklopu aukcija HBOR-a, odnosno Vladine mjere za pomoć gospodarstvu.

U vremenu kada sve vodeće autoindustrije u svijetu rade na prototipovima automobila na struju u Hrvatskoj banke nisu prepoznale vrijednost takvog projekta, piše portal bankamagazine.hr.

Portal navodi kako je DOK-ING, uspješni proizvođač specijalnih vozila na daljinsko upravljanje za razminiranje, vatrogastvo i rudarstvo stvorio prototip elektroautomobila, nazvan XD koji će biti predstavljen u četvrtak na auto-showu u Ženevi, i kojeg banke nisu željele financirati u sklopu prošlotjedne aukcije HBOR-a. Iako su ideja, čak i prototip gotovi, postoji mogućnost da se propusti šansa pravovremenog uključivanja u tržište u nastajanju te da koncept ne ode dalje od ideje i prototipa.


"Svi proizvođači trenutačno kreću od nule, potrebne su im modifikacije tvornica, svi idu u istom smjeru i svi imaju istu šansu", kazao je za trenutačno stanje industrije električnih automobila, projekt menadžer DOK-ING-a, Tomislav Boško.

Prema procjeni Boška, 90 posto Hrvata ima pozitivno mišljenje o elektroautomobilima, no slaže se da je velik problem infrastruktura punjenja, piše bankamagazine.hr.

Inače, hrvatski prototip XD stigao je već u Švicarsku, gdje će na jubilarnom 80. izdanju ženevskog autosalona imati svoju svjetsku premijeru, a DOK-ING još će i kroz ankete pokušati osjetiti puls tržišta, pronaći partnere te odrediti potencijal serijske proizvodnje. DOK-ING muči financiranje, i dok ne uspiju doći do značajnijih sredstava, ne može se razgovarati o većoj proizvodnji od 10-15 vozila koje planiraju izraditi za vlastite potrebe.


Net.hr

Hrvatski električni automobil
.:. Banke odbile kreditirati hrvatski električni auto, 4. ožujka 2010.
.:. Prvi hrvatski električni automobil – Dok-ing XD, 15. veljače 2010.
.:. Prvi hr-elektroauto sisački je dizajn, 15. veljače 2010.