Tržište fotonaponskih sustava i evolucija tehnologije

Ukupna količina Sunčeve energije koja dođe do zemljine površine je oko 2 000 puta veća nego ukupna godišnja potrošnja energije u cijelom svijetu.

Fotonaponski efekt, odnosno generiranje istosmjerne električne struje u poluvodičkom materijalu prilikom izlaganju svjetlosti otkrio je Becquerel 1893. godine. Ovo otkriće je osnova današnjem korištenju fotonaponskih sustava i proizvodnji električne energije iz energije Sunčevog zračenja.

Europska energetska politika zajedno s povoljnim nacionalnim zakonodavnim okvirima zemalja članica EU-a rezultirala je rastom tržišta fotonaponskih elektrana, čiji je ukupni instalirani kapacitet dosegao 39 600 MW na kraju 2010. godine. Proizvođači fotonaponske opreme očekuju da će do 2030. godine biti instalirano preko 600 GW fotonaponskih sustava u Europi.

Roboti koji čitaju misli za 10 godina

Japanski privatni sektor na poticaj vlade namjerava u idućih 10 godina razviti uređaje opće namjene, ali i robote s kojima će se komunicirati mislima.

Do 2020­-te godine, ambiciozni je plan japanske vlade i privatnog sektora, bit će dostupni kućanski i drugi uređaji, ali i roboti kojima će se komunicirati mislima. U tu svrhu se radi na sučeljima mozga s računalom koja će omogućiti upravljanje ovim uređajima ili diktiranje teksta i poruka samim razmišljanjem o njima. Ovo će omogućiti i sveprisutnoj umjetnoj inteligenciji da „osjeti“ kako nam je, da li smo žedni, gladni, tužni i nesretni, te shodno tome da krene u akciji.

U ovom golemom projektu navodno sudjeluju poznati divovi Toyota, Honda, Hitachi, ali i druge japanske tvrtke.

Izvor: BUG

CAN komunikacija u računalnim sustavima

CAN (Controler Area Network) razvije je krajem 80-tih za potrebe auto industrije (Robert Bosch Gmbh) zbog povezivanja velikog broja velikog broja elektroničkih uređaja u vozilu. Alternativa je bila direktno ožičavanje potrebnih veza. Našao je primjenu i u drugim područjima industrijske automatizacije. CAN je paketni oblik komunikacije definiran standardima ISO11898 i ISO 11519-2.

Osnovna svojstva CAN komunikacije:
- robusnost: otpornost na smetnje, otkrivanje i korekcija grešaka u prijenosu
- visoka brzina komunikacije: do 1Mbit/s uz duljinu sabirnice do 40m, odnosno 40kbit/s uz duljinu sabirnice 1000m
- pouzdanost: napredne metode otkrivanja grešaka, izolacija grešaka, autodetekcija kvarova
- rad u stvarnom vremenu: kratke poruke, CSMA/CD+AMP metoda dodjele sabirnice u kojoj nema gubitka vremena na dogovaranju pristupa
- fleksibilnost: nema fiksnog sustava adresa (sustav je upravljan porukama), tako da se CAN čvorovi mogu dinamički dodavati i uklanjati, broj čvorova ograničen je jedino fizičkim svojstvima medija
- više čvorova može istovremeno primati određen podatak
- niska cijena medija i CAN kontrolera

Podatkovni okvir- sadrži do 64 bita korisnih podataka


„Remote“ okvir- koristi se za postavljanje zahtjeva za određenim podatkom, odgovor je podatkovni okvir


Okvir greške- koristi se za dojavu grešaka u sustavu

„Overload“ okvir- koristi se kad određena stanica nije spremna za prijem i traži odgodu slanja podatkovnog ili „remote“ okvira

CSMA/CD+AMP protokol je modificirani CSMA/CD protokol korišten npr. kod Etherneta
- implementiran je tako da se za dodjelu pristupa ne troši dodatno vrijeme
- na početku svakog paketa koriste se bitovi za arbitražu koji određuju prioritet paketa – najveći prioritet ima paket koji sadrži najveći broj dominantnih bitova
- uređaji moraju na sabirnicu biti spojeni pomoću logike „spojeni I“ (u tom slučaju je 0 dominantni bit)
- paket najvišeg prioriteta sigurno će biti poslan kroz sabirnicu, a pakete nižeg prioriteta trebati će pokušati ponovno
- bitovi za arbitražu ujedno predstavljaju identifikator poruke

Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a)

Sektor industrije sudjeluje u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije s 22% (udio industrije u okviru ESD direktive je 13%. Najveći potrošač energije u industrijskom sektoru je industrija građevinskih materijala, a potom prehrambena industrija, kemijska, industrija nemetalnih minerala, papirna industrija, proizvodnja željeza i čelika, te industrija ne-željeznih metala.

Struktura potrošnje energije je sljedeća: kruta goriva 8,7%, tekuća goriva 31,8%, plinovita goriva 33,5%, biomasa 3,4%, toplinska energija 3,4% i električna energija 19,2%. Kroz nacionalni energetski program Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) industrijskim će se tvrtkama pružiti potpora pri provođenju energetskih pregleda, uspostavi Sustava gospodarenja energijom (SGE) i Sustava nadzora i analize potrošnje energije (M&T). Provoditi će se benchmarking njihovih energetskih karakteristika s karakteristikama postignutim u drugim tvrtkama iste grane i provoditi će se odabrani projekti energetske učinkovitosti.

U Hrvatskoj je 2007. uvedena naknada za emisije CO2 za velike onečišćivače. Novac prikupljen od naknade važan je izvor financiranja mjera energetske učinkovitosti.

Pregled svih mjera energetske učinkovitosti u sektoru industrije


.:. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NEEAP), 17. ožujka 2010.
.:. Ukupni nacionalni indikativni cilj kod NEEAP, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava, 17. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru usluga, 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru industrije (izvan ETS-a), 18. ožujka 2010.
.:. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru prometa, 19. ožujka 2010.
.:. Horizontalne i međusektorske mjere, 19. ožujka 2010.